Sindikat o najavi štrajka na Filozofskom

ISPRAVAK MEDIJSKIH IZVJEŠTAJA. Na Filozofskom fakultetu pedesetak nastavnika i suradnika najavilo je štrajk zbog rada novih radnih skupina na tri prijedloga zakona. Tim povodom su u četvrtak mediji, gladni sukoba, prenijeli izjave inicijatora. Do sada su predmet kritike bili Ministarstvo i kolege nastavnici koji su sudjelovali u prvoj fazi izrade zakona. Na red je došao i Sindikat zato što sada u drugoj fazi troje njegovih predstavnika radi u svakoj od radnih skupina. Koristeći klišeje iz javnog obračunavanja poput toga da je Sindikat „u paktu s Državom” i da ne vodi računa o interesima članova inicijator je najavio masovno iščlanjenje iz Sindikata.

Mediji nekada naše izjave prenesu krivo s namjerom, ali nekada pogriješe u brzini posla. Ovaj puta nije bilo namjere ali stvari nisu prenesene cjelovito. Stoga je uvijek važno oslanjati se na informacije s našeg weba. Tako je naprimjer, Dnevnik HTV-a prenio tek dio naše izjave. Stoga ovdje objavljujemo izjavu gospodina Ribića u cijelosti: „Članstvo u Sindikatu je dobrovoljno. Međutim, ove prijetnje i prigovori su neopravdani. Sindikat godinama promovira iste vrijednosti kao i ovi ljudi. I mi smo protiv školarina, protiv komercijalizacije, nadasve za autonomiju sveučilišta i za javni interes protiv privatnog na sveučilištu. Ako tijekom izrade tri zakona zaključimo da su ove vrijednosti u opasnosti o tome ćemo obavijestiti javnost, sve naše članove pa i ove ljude.”

ISTUPANJE IZ RADNIH SKUPINA. Inicijator traži da mi istupimo iz tih radnih skupina. Radne skupine rade intenzivno i sindikalni predstavnici iz njih ne mogu istupiti jer ih na rad u njima obvezuju odluke Velikog vijeća Sindikata. Istupiti mogu tek ako Veliko vijeće donese suprotnu odluku. Za sada Ministarstvo usvaja većinu prijedloga iz akademske zajednice. Na primjer, dogovoreno je da će rektora birati samo senat, a u postupku preoblikovanja država neće imati zadnju riječ. Neka se osjetljiva pitanja još nisu otvorila, ali s obzirom na pristup Ministarstva nema dovoljno razloga da ne pružimo priliku sebi i njima za dogovor i raspravu.

U radnim skupinama sjede čelnici ustanova, ravnatelji, rektori i prorektori, sve predstavnici upravljača. Ali sjedimo i mi kao predstavnici radnih ljudi. Ako netko traži da ne sudjelujemo u radnim skupinama kako može očekivati da će se naše primjedbe u zakon ugraditi. Kako može jamčiti da upravljači ustanova neće zaboraviti nastavnika, asistenta i radne ljude. Ako tamo nismo mi bit će samo oni. Zato je to nerazuman zahtjev. Tko to traži ne želi promjene u sustavu.

OBMANE PROTIV SINDIKATA. Čini nam se da te ljude netko krivo informira o tome što se događa u radnim skupinama za izradu zakona i što zastupa Sindikat. Ti ljudi su pismeni pa bi trebali vjerovati svojim očima a ne pričama rekla-kazala. Neka se na našem webu uvjere u naša stajališta (vidi osvrt na tri zakona ). Oni koji ih o stajalištima sindikata obmanju izvor su problema. To su oni koji se opiru promjenama i kojima upravo odgovara komercijalizacija.

ŠTRAJK I POZICIJA SINDIKATA. Članove smo dužni upozoriti da je takav štrajk protupravnI čin. Za izradu zakona se ne može štrajkati. Ako se orijentacija Ministarstva prema dogovoru promijeni mi ćemo protestirati, ali nećemo organizirati štrajk jer to ne smijemo. Rad na zakonima, trenutno i za sada, zadovoljava većinu subjekata koji su u taj rad uključeni (što se vidi iz priopćenja svih instituta u zemlji), osim onih koji žele očuvati status quo u sustavu.

Nema zemlje u kojoj građani Vladi ne priznaju pravo da ponudi prijedloge zakona, osim izgleda u Hrvatskoj. Jedno su prijedlozi za javnu raspravu, a drugo je ishod rada i konačni prijedlog koji ide na Sabor. Onaj tko predlaže ovaj štrajk nije upućen u rad na zakonu i očito mjeri stvari kriterijem koji nije realan i koji ne pridonosi rješenju problema. Vjerojatno sami možete prepoznati o kakvom se stupnju racionaliteta i razumjevanja problematike, u proceduralnom i sadržajnom smislu, tu radi.

POKUŠAJ RAZBIJANJA ORGANIZACIJE. Članovi trebaju voditi brigu o tome da su ovakve najave o iščlanjenju pokušaj razbijanja organizacije, čime bi se bitno oslabili vaši interesi. Zakoni su tek jedno od pedesetak interesnih pitanja na kojima vas Sindikat štiti i zastupa. Kada bi članovi svaki puta izlazili iz sindikata zato što jedno od pedesetak pitanja nije riješeno kako oni misle da ga treba riješiti, sindikata ne bi bilo. Zato je ovo ili nepromišljen ili zlonamjeran prijedlog. Inače, obveza je svakog člana sindikata poštivati i provoditi odluke tijela Sindikata. Te se odluke mogu mijenjati samo u argumentiranom dijalogu u okviru sindikata, a ne hajkom, prijetnjama i promašenim optužbama.

ČLANSTVO INICIJATORA U SINDIKATU. Članove ovdje upozoravamo da inicijator akcije nije član Sindikata. Možda nam to ne treba biti važno, ali to znači da taj gospodin godinama uživa plodove zauzimanja vas i drugih kolega koji u borbu sindikata za zajedničke interese ulažete svoja sredstva, poneki i slobodno vrijeme, rizike, a ponekad i živce. Gospodin je do sada samo ulagao ono što Sindikat izbori, i to u svoj novčanik, bez ikakvih moralnih dilema. Međutim, to je obrazovan čovjek i on je morao imati svijest o tome da se koristi zaslugama svojih kolega. To nam je relevantno tek kao indicija za ocjenu o plemenitosti motiva usmjerenih prema općem dobru.

KOMERCIJALIZACIJA. KomercijaIizacija se spominje kao jedna od najvećih opasnosti za sveučilište. Komercijalizacija je već odavno prisutna na sveučilištu a kada smo mi na to upozoravali nije nas nitko od tih ljudi tada podržao. Mi očekujemo upravo to, da zakoni spriječe komercijalizaciju ustanova. Zanimljivo, ti ljudi ne štrajkaju protiv postojeće fragmentiranosti sveučilišta iako je upravo ona eldorado za komercijalizaciju. To su pravi problemi hrvatskog visokoškolskog sustava.

Ključne riječi:

o najavi štrajka na Filozofskom, reakcija na medije, tri nova sistemska zakona