Sindikati obrazovanja i znanosti najavili štrajk
Bili smo strpljivi – potpisivali peticije, pozivali na dijalog, prosvjedovali, tražili izmjenu koeficijenata od Vijeća za praćenje plaća, slali požurnice… Ništa se ne događa, Vlada nas ignorira i štrajk je u ovom trenutku jedina preostala opcija
Sindikat znanosti, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Školski sindikat Preporod najavili su štrajk na konferenciji za medije. Postupak mirenja najavit će Vladi već idući tjedan, a onda i javnost upoznati s vremenom održavanja štrajka te njegovu modalitetu ukoliko mirenje ne uspije.
„Danas smo ovdje kao predstavnici tisuća članova kojima je dosta toga da obrazovanje bude na margini. Istovremeno, vidimo da se Zakon o plaćama pravosudnih dužnosnika može hitno ubaciti u proceduru. Za neke ima, za nas gotovo uvijek nema. Ne zovu nas na razgovore, a kada nas i pozovu, slušaju nas, ali niti nas čuju, niti razumiju. Možda je došlo vrijeme za neki drugi jezik, a ovi sindikati imaju sposobnost korištenja takvog jezika“, rekao je Zrinko Turalija.
Čelnici tri obrazovna sindikata osvrnuli su se i na medijsku hajku koja se ovih dana vodi protiv javnih službi, a prema kojoj je rast plaća zaposlenika u javnim službama isključivi krivac za rast inflacije. Matija Kroflin tu tvrdnju pobija i naziva ju manipulacijom te kaže kako će Sindikat od HNB-a zatražiti analizu koja to navodno utvrđuje.
Profesor s 30 godina staža ima plaću manju od plaće suca s 10 godina staža
Na konferenciji za medije govorilo se i o rastu plaća pravosudnih službenika koju je Vlada najavila dan ranije. “Osnovica za suce diže se za 200 eura. To je rast od 24 posto“, rekao je pa usporedio nove plaće u pravosuđu s najvišim plaćama u obrazovanju i znanosti koje sada još više zaostaju.
Najviše radno mjesto u visokom obrazovanju – profesor u trajnom izboru, doktor znanosti s 30 godina staža na kraju svoje karijere ima 500 eura manju plaću od suca županijskog suda koji možete postati kroz desetak godina.
Usporedba pojedinih bruto plaća u sudstvu te znanosti i visokom obrazovanju
„Nemamo problem s plaćom županijskog suca nego imamo problem s plaćom našeg profesora u trajnom izboru. To nije adekvatna poruka za mlade koji se odlučuju za akademsku karijeru. Zašto bi to učinili ako nakon 30 godina rada njihov komparativni položaj bude ovakav?“, rekao je i naveo kako je zadaća sindikata da vodi brigu o komparativnom položaju plaća svojih članova – učitelja, nastavnika, profesora, znanstvenika.
Obrazovanje na margini
“Vlada je obrazložila povećanje plaća u pravosuđu, a to je povećan opseg posla u pravosuđu zbog reformi koje se provode. Srećom mi u obrazovanju nemamo nikakvih reformi – nije bilo škole za život, nema cjelodnevne, neće biti modularne”, sarkastičan je bio Željko Stipić koji je govorio i o tehničkim aspektima štrajka pa objasnio da je štrajk zakonit budući da ovi sindikati nisu potpisali Dodatak I Temeljnog kolektivnog ugovora.
Govoreći o medijskoj hajci na javne službe rekao je kako su se učitelji našli u njenom središtu nakon što su jedne dnevne novine objavile da su njihove plaće rasle i do 88 posto. To, tvrdi Stipić, nije točno. “Postoje učitelji i unaprijeđeni učitelji. Ako imate njih 10 – osam je učitelja, a dva su unaprijeđena. Vlada konstantno koristi brojke koje joj odgovaraju, a to je ovaj manji broj unaprijeđenih učitelja”, govorio je.
“Učitelju je u pet godina plaća porasla za 500 eura, što je oko 55 posto. To ukupno povećanje trostruko je ili četverostruko manje nego je nekim dužnosnicima ove godine jednokratno povećana plaća”, zaključio je.
Ključne riječi:
koeficijenti, Matija Kroflin, NSZVO, sindikat, sindikat znanosti, štrajk u obrazovanju, uredba o koeficijentima, Željko Stipić, zrinko turalija