Situacija na Hrvatskim studijima odraz je sramotne politike čelništva Sveučilišta

Pravnica Sindikata znanosti, Ana Petošić, istaknula je kako su od veljače do lipnja 2017. na Hrvatskim studijima raspisana ukupno 33 nezakonita javna natječaja za zapošljavanje. Natječaji su raspisani bez postojanja općeg akta kojim bi radna mjesta na koja se zapošljava trebala biti predviđena, a zapošljavanju nije prethodilo ni donošenje novih studijskih programa Hrvatskih studija, koji predstavljaju ključni element u određivanju sadašnjih i budućih kadrovskih potreba. Nadalje, raspisan je natječaj za savjetnika pročelnika Hrvatskih studija. Takvo radno mjesto ne postoji nigdje u cijelom akademskom sustavu, a nije predviđeno ni Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova. Dakle, ovaj potez predstavlja zapošljavanje na nepostojeće radno mjesto i evidentno je da je kreirano ne zbog potrebe za određenim radom već zbog potrebe da se nekome isplati željena plaća. Ta je plaća za izmišljeno radno mjesto osigurana iz državnog proračuna i jednaka je plaći izvanrednog profesora.

Petošić je istaknula i dva primjera zapošljavanja koja se također ne mogu okarakterizirat drugačije nego pogodovanje točno određenim osobama. Riječ je o dvoje zaposlenika Sveučilišta u Splitu koji ove godine navršavaju 65. godina života, te bi im radni odnos trebao prestati istekom ove akademske godine. Te osobe na svom matičnom sveučilištu nisu dobile produljenje radnog odnosa, no prebacuju se na Hrvatske studije i to na Odsjek za filozofiju. Interesantno je da je Sveučilište u Zagrebu ove godine planiralo u potpunosti ukinuti upisnu kvotu studenata Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija, no na intervenciju Sindikata ipak je zadržana kvota koja je upola manja nego prethodne godine. Hrvatski studiji ove godine nemaju potrebu za radom tih osoba, a  zakonske pretpostavke produljenja radnog odnosa zaposlenika iza 65. godine života su da je osoba u radnom odnosu s visokim učilištem koje mu omogućava nastavak rada iza 65. godine te da postoji potreba za nastavkom rada. Te dvije ključne pretpostavke u ovom slučaju ne postoje i očigledno je kako je jedini razlog njihovog zapošljavanja da se formalno ispune pretpostavke kako bi se omogućilo produljenje radnog odnosa na sljedećih pet, odnosno dvije godine.

Vesnica Garašić je naglasila kako se funkcije rektora i prorektora Sveučilišta u Zagrebu ne iskorištavaju na dobrobit zajednice već za vlastite partikularne interese te da ovakvog urušavanja akademskih vrijednosti  nije bilo u posljednjih 50 godina. Istaknula je vrlo loše djelovanje Senata Sveučilište te činjenicu da rektor Boras ne dopušta predstavnici Sindikata u Senatu da govori.

Igor Radeka je naglasio kako je paradoksalno da je na čelu stegovnog povjerenstva koje provodi postupak protiv sindikalnog povjerenika na podružnici Hrvatskih studija, predsjednica Hrvatskog sveučilišnog  sindikata koji ima manji ukupni broj članova nego sama podružnica Sindikata znanosti na Hrvatskim studijima.

Vilim Ribić je pak konstatirao da je riječ o „žutom“ sindikatu te da je on osnovan upravo s ciljem da posluži u ovakvim situacijama. Naglasio je kako je u tijeku pokušaj rukovodstva zagrebačkog Sveučilišta pod vodstvom prorektora Čovića koji želi provesti kadrovsku transformaciju Hrvatskih studija te pritom pogoduje dijelu svojih istomišljenika, a obračunava se s onima koji su ga prijavili za neetična djela. Što se tiče napada na sindikalnog povjerenika s Hrvatskih studija kojem prijeti otkaz, istaknuo je kako je to napad na civilizacijske standarde. Sindikalno organiziranje je Ustavom zajamčena kategorija i Sindikat će učiniti sve da zaštiti svojeg povjerenika. Na kraju je naglasio da Sveučilište ima pravo na upravljanje kadrovima svake sastavnice, no ono mora biti u skladu sa zakonom. Potezi na Hrvatskim studijima to nisu i predstavljaju srozavanje ugleda Sveučilišta u Zagrebu.

Tonski zapis s konferencije za medije možete preslušati ovdje

Ključne riječi:

Hrvatski studiji, rektor, Sveučilište u Zagrebu