Što je to outsourcing i što znamo o namjerama Vlade i poslodavaca?
Dugo očekivana konferencija Vlade RH o outsourcingu nije ponudila konkretne odgovore; ciljevi Vlade su teško ostvarivi, posebno uz zadržavanje istog broja i prava radnika koji se planiraju izdvojiti.
28. travnja 2014. održana je dugo očekivana konferencija „Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi – prilike za javni sektor i gospodarstvo“, koja je trebala ponuditi objašnjenje vizije Vlade RH o provođenja outsourcinga, odnosno izdvajanja u javnom sektoru i ukrstiti različite argumente Vlade, sindikata i zainteresiranih poslodavaca. Iako se od konferencije mnogo očekivalo, ona osim predstavljanja podataka o stanju na terenu nije ponudila ništa više. Otvorila ju je ministrica Milanka Opačić, inače zadužena za provođenje reformskih mjera fiskalne konsolidacije, te je istaknula kako Vlada intenzivno razmišlja o izdvajanju pratećih djelatnosti u javnom sektoru, a sve u cilju povećanja kvalitete usluge i racionalizacije troškova. Poslodavci su izrazili spremnost i interes za sudjelovanje u navedenom procesu te stav, iako ničim argumentiran, kako će zbog svoje stručnosti i činjenice da su njima navedene djelatnosti osnovni posao, obavljati ih bolje i efikasnije te da će državi tako i uštedjeti novac.
Predstavnici sindikata svoja su razmišljanja o izdvajanju trebali iznositi posljednji. Međutim, prije nego što su dobili tu priliku svi relevantni predstavnici Vlade napustili su konferenciju, odnosno nitko od njih nije imao interesa saslušati argumente sindikata. S obzirom na takvo postupanje predstavnika Vlade, sindikalni predstavnici su odlučili da neće izlagati svoja razmišljanja te su napustili konferenciju.
Sindikat znanosti smatra kako su gore navedeni ciljevi Vlade simultano teško ostvarivi, a gotovo su nemogući uz zadržavanje istog broja i prava radnika koji se planiraju izdvojiti. Čak i ako je navedeni model moguć te društveno i ekonomski opravdan, ni Vlada ni poslodavci na konferenciji, a ni nigdje ranije, nisu ga predstavili ni argumentirano objasnili. Isto tako, s obzirom da su stajališta Vlade iznesena na predmetnoj konferenciji, a i ranije, bila vrlo neprecizna i promjenjiva, da još uvijek postoji velik broj nepoznanica vezanih uz sam proces izdvajanja, kao i činjenicu da se radi o 26.500 ljudi i milijardama proračunskih kuna, Sindikat znanosti osuđuje način na koji je Vlada pristupila cjelokupnom procesu. Samo razmišljanje, a kamoli i donošenje načelne odluke o provođenju mjere koja ima tako značajan financijski i društveni efekt u potpunosti bi trebalo biti neprihvatljivo bez analitičke podloge i procjene utjecaja te mjere na proračun i djelatnike, ali i same sektore u kojim se izdvajanje planira. U konačnici, Vlada RH do sada nije razvila nikakav model pomoću kojeg bi dugoročno zaštitila radna mjesta. Osim ideje prema kojoj bi poslodavci morali preuzeti sve zaposlenike i zadržati njihova prava na istoj razini u nekom periodu od 1-5 godina (još se ne zna koji je to točno period) Vlada, koliko je za sada poznato, ne predviđa nikakvu drugu zaštitu djelatnika koje izdvaja. S obzirom na to otvara se pitanje što se dešava nakon proteka tog perioda „zaštite“ koji može biti maksimalno pet godina?
Sukladno navedenom, Sindikat znanosti ne može podržati ideju izdvajanja na način kako to trenutno planira Vlada, a za zaštitu interesa svojih članova borit će se svim raspoloživim sredstvima.
Ovdje možete preuzeti cijeli tekst.