Subvencionirani stambeni krediti

Nastavnici i znanstvenici – članovi Velikog vijeća Sindikata znanosti, na svojoj sjednici održanoj 14. listopada, reagirali su na odluku Rektorskog zbora o raspodjeli sredstava za subvencionirane stambene kredite. Pismom upućenom predsjedniku Rektorskog zboga i rektorima sveučilišta pridružili su se zahtjevima kolega iz nenastavnog osoblja za ukidanjem nedostojne diskriminacije u visini kamatne stope. PRETHODNE VIJESTI:Na vijest da se zaposlenici na nekim ustanovama nalaze pod stalnim pritiskom radi isplate po sudskim presudama za božićnice 2001. godine Sindikat je objavio Proglas. (06. listopada 2006.) O subvencioniranim stambenim kreditima već smo vas obavještavali, a sada donosimo i nove informacije.

O prethodnim aktivnostima Sindikata vezanim uz subvencionirane kredite, pogledajte vijesti iz srpnja 2006. godine.Novine su 11.7. objavile vijest o ponovnoj dodjeli subvencioniranih stambenih kredita u sustavu znanosti. Već sutradan 12.7. Sindikat zanosti poslao je ministru pismo. Ovo pismo prenio je i “Novi list”.Pismo ministru o nepravdi pri dodjeli poticajnih stambenih kreditaREPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA Trg hrvatskih velikana 6 10 000 ZagrebMinistar dr. sc. Dragan PrimoracZagreb, 11. srpnja 2006. Predmet: uklanjanje diskriminacije u sustavu znanosti i visokog obrazovanjaPoštovani gospodine ministre!Ugodno nas je iznenadila vijest da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ipak uspjelo izboriti za dio sredstava prilikom rebalansa Državnog proračuna i ista usmjeriti tamo gdje je najpotrebnije, u znanost, u novo subvencioniranje stambenih kredita za zaposlenike hrvatskih sveučilišta. Me?utim, ova dobra vijest dovodi do ponovnog otvaranja jednog starog problema – diskriminacije dijela zaposlenog osoblja na hrvatskim sveučilištima. Naime, postoji opasnost da će se novi subvencionirani stambeni krediti dodijeljivati prema pravilnicima o stambenom kreditiranju zaposlenika koji su na sveučilištima usvojeni još tijekom 2003. godine, a koji predvi?aju bitno različite kamatne stope za znanstveno i nastavno osoblje u odnosu na nenastavno i neznanstveno osoblje. Nije potrebno istaći apsurdnost takvog rješenja po kojem bitno povoljniju kamatnu stopu, od svega 2%, plaćaju oni s većim primanjima, a znatno nepovoljniju (6%) oni s bitno manjim primanjima.Podsjećamo, nekoliko smo Vas puta upozorili na ovaj problem, pri čemu ste svaki puta i Vi iskazali iznena?enje dimenzijom stvorene nepravičnosti i nelogičnosti. O ovom problemu već smo razgovarali i 15. listopada 2005. godine na sjednici našeg Velikog vijeća. Tada ste istakli kako prije niste bili upoznati s postojanjem ovih neopravdanih razlika glede visine kamatnih stopa, te da se ista diskriminacija mora ukloniti pri prvom sljedećem ciklusu dodjele kredita. Ovakva diskriminacija na račun ostalih zaposlenika, često i visoko obrazovanih članova akademske zajednice (računovo?a, pravnika, bibliotekara…), nanosi iznimno veliku štetu sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koju na žalost dio ljudi na sveučilištu ne primjećuje i ne osjeća. A trebao bi, jer je ovakva diskriminacija duboko neakademska pojava, suprotna temeljnim vrijednostima akademske zajednice. Naime, i logističko osoblje sastavni je dio akademske zajednice, sukladno standardima našega civilizacijskog miljea. Me?utim, njih ovakva odluka ponižava i gura u geto zaposlenika drugoga reda. Taj je dio naših zaposlenika povrije?en, usljed čega nije u stanju poistovjetiti se s radnom sredinom, sa svojom ustanovom, i gubi osjećaj pripadnosti akademskoj zajednici, što djeluje razorno na motivaciju i entuzijazam za posao. A radi se o ljudima o kojima ustanove prečesto ovise u svome radu. Znanstvenici i nastavnici to ponekad ne osjećaju, ali većina dekana svjesna je toga. Počesto se našim ustanovama upravlja amaterski u aspektu motiviranja i podizanja radnog entuzijazma zaposlenika. Da je to tako pokazuje i onaj dio upravljača naših ustanova koji očite razorne učinke ovakve diskriminacije spram čak 45% zaposlenika sveučilišta ne uočavaju kao problem.Slijedom navedenoga, zahtijevamo od Vas da onemogućite dodjeljivanje novih subvencioniranih stambenih kredita na onim ustanovama i sveučilištima na kojima se iz pravilnika o stambenom kreditiranju ne uklone diskriminirajuće odredbe, suprotne temeljnim vrijednostima ove zemlje. Dodjeljivanje kredita treba uvjetovati donošenjem novih, pravednih pravilnika, kojima će se razlike uspostaviti ne kroz različite kamatne stope, već samo kroz model bodovanja stručnih sprema, uspješnosti u poslu, godina života, obiteljskog i socijalnog statusa, itd.Argumenti da je za sustav znanosti presudno prvo pomoći znanstvenicima više nisu aktualni jer se već treću godinu za redom subvencionira kamatna stopa za oko 1800 znanstvenika. Veliki broj znanstvenika je ipak riješo stambeno pitanje. Sada treba otvoriti jednake mogućnosti i drugim zaslužnim zaposlenicima. To neće dovesti u pitanje šanse znanstvenika, jer će oni i dalje biti u prednosti kroz sustav bodovnih lista s obzirom na stručnu spremu. Me?utim, izbjeći ćemo dosadašnje ljudskom razumu neshvatljive apsurde, na primjer, da sasvim neafirmirani početnik u znanosti, dobije stambeni kredit prije i povoljnije od zaslužne šefice računovodstva s 30 godina staža, k tome još samohrane majke s više djece.Sve ovo govorimo s punim moralnim temeljem, jer je baš Sindikat znanosti začetnik ideje dodjeljivanja stambenih kredita sa subvencioniranom kamatnom stopom, radi sprječavanja odlaska znanstvenika u inozemstvo. U tome smo sudjelovali do te mjere da smo 2003., našom pomoći osigurali da su u zadnji čas ljudi sa sveučilišta ipak uspjeli ostvariti kredite, za što smo dobili javno priznanje i na samom Sveučilištu u Zagrebu. Sindikat znanosti izborio se još i ranije za stanove na Borovju mladim znanstvenicima, itd. Skromno mislimo da smo dali važan doprinos rješavanju stambenih pitanja znanstvenika. Sada je vrijeme, ministre, da svi u sustavu pogledamo čovječno i pravično na postojeće stanje, da vrijedne i savjesne pojedince iz redova nenastavnog osoblja pričvrstimo uz sustav znanosti i visokog obrazovanja, u kojemu su oni važan element za njegovo funkcioniranje. Ne riješimo li to pitanje uz Vašu pomoć, Sindikat znanosti morat će poništavati postojeće pravilnike pravnim sredstvima, te poduzeti druge mjere samoorganiziranja za ljude koji zaslužuju pravo na dostojanstveni tretman, a prvenstveno u interesu sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ovo pismo pišemo Vam na temelju usvojenih stajališta Velikog vijeća Sindikata, kojeg u velikoj većini čine uspješni znanstvenici.S poštovanjem.Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim RibićPredsjednik Sindikata znanosti dr.sc. Krunoslav PiskNa znanje: 1. članovima Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja 2. rektorima sveučilišta i veleučilišta

Ključne riječi:

subvencionirani stambeni krediti