U Vladinom programu reformi zanemareno zapošljavanje i jačanje dohotka građana
Objavljujemo priopćenje Matice hrvatskih sindikata o Nacionalnom programu reformi 2015. koji je Vlada RH predstavila kao odgovor na zahtjeve Europske komisije da se obuzdaju deficit i javni dug.
Objavljujemo priopćenje Matice hrvatskih sindikata o Nacionalnom programu reformi 2015. koji je Vlada RH predstavila kao odgovor na zahtjeve Europske komisije da se obuzdaju deficit i javni dug.
Zagreb, 28. travnja 2015.
SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPĆAVANJA
Nacionalni program reformi – čačkalicom protiv zmaja!
Trenutna ekonomska i društvena depresija u RH krajnji je pokazatelj potrebe da se ekonomska politika usmjeri na povećanje zaposlenosti i jačanje raspoloživog dohotka. Iako ni javni dug, ni deficit, ni preporuke Europske komisije ne mogu biti važnije od ta dva cilja Vlada RH ih je u Nacionalnom programu reformi 2015. ipak uspjela zanemariti te je izbacila još jedan dokument koji slijedi logiku dosadašnje, vidno neuspješne ekonomske politike. U 2015. fokus i dalje najvećim dijelom ostaje na posljedicama krize (deficitu i dugu), umjesto na njezinim uzrocima (padu potrošnje i investicija).
Hrvatska je od početka krize izgubila 200.000 radnih mjesta, 13 posto BDP-a i trenutno je u deflaciji. Vlada u navedenom dokumentu kao dvije glavne mjere poticanja rasta nudi smanjenje parafiskalnih nameta i administrativnog opterećenja u području trgovine i nekretnina. Iako su obje mjere načelno pozitivne, one su za generalnu ekonomsku situaciju potpuno irelevantne i izgledaju kao da Vlada čačkalicom želi ubiti zmaja. S druge strane, mnogo je više napora i kreativnosti posvećeno mjerama koje se tiču rezanja javne potrošnje. To pokazuje da Vlada i dalje planira ispunjavati promašene zahtjeve Europske komisije, a zanemarujući temeljne probleme domaće ekonomije.
Osim što je dokument promašio problematiku čije bi rješavanje u razumnom roku moglo dovesti do ekonomskog oporavka, postoje i pojedinačne mjere s mogućim negativnim efektima po javni sektor, ali i cijelu ekonomiju. Jedan od prigovora je i netransparentnost njegove izrade i način uključivanja socijalnih partnera koji nije omogućavao konstruktivan doprinos. Matica se trudila i u takvim okolnostima utjecati na sadržaj programa reformi te je 26. ožujka uputila svoje sugestije. Neke od njih su citirane vrlo načelno i selektivno kako bi se uklopile u koncept dokumenta, ali bez efekta na sam sadržaj dokumenta. U konačnici, osnovna sugestija o potrebi orijentacije na poticanje rasta, a ne na “kozmetiku” javnih financija potpuno je zanemarena. Dokument je kreiran upravo u suprotnom smjeru.
Za Maticu hrvatskih sindikata,
Matija Kroflin, mag.oec.
Ovdje preuzmite Nacionalni program reformi 2015.
