Održan ulični referendum solidarnosti s građanima Grčke
U nedjelju, 5. srpnja 2015. na Europskom trgu u Zagrebu (blizu Trga bana Jelačića, stara Vlaška) u 12h održan je simbolički referendum na temu potpore referendumu grčkog naroda. Pogledajte fotogaleriju s događaja.
AŽURIRANO 5.7.2015.
Referendum potpore je uspješno održan, a za više informacija o tome kako je to izgledalo pogledajte fotogaleriju objavljenu na stranicama Matice hrvatskih sindikata.
Dragi članovi Sindikata!
U nedjelju, 5. srpnja 2015. na Europskom trgu u Zagrebu (blizu Trga bana Jelačića, stara Vlaška) u 12h održava se simbolički referendum na temu potpore referendumu grčkog naroda.
Sve Vas pozivamo da svojim glasom podržite pravo svakog naroda da odlučuje o svojoj sudbini.
Ova hrvatska akcija, koju organiziraju udruge civilnog društva i Matica hrvatskih sindikata, uklapa se u međunarodnu akciju koja će se ovih dana održavati u najvećim europskim gradovima.
Od Londona do Berlina održavat će se slični „referendumi“ istoga dana.
Naš komentar!
Otkud takva naša osjetljivost za „lijene Grke koji ne žele vraćati svoje dugove i njihovu Vladu koja prebacuje odgovornost na svoje građane“?
Ovi besmisleni citati su fraze koje orkestrirano ponavljaju političari i mediji velikog broja europskih zemalja. Nažalost, postale su prevladavajuće i u većini hrvatskih medija.
Čak i u javnim medijima, koji nemaju posebnih interesa tendenciozno izvještavati (za razliku od privatnih), veoma se često prenose krajnje površne konstatacije i zaključci ili se ignoriraju istinite činjenice.
Pitanje ishoda grčke krize izuzetno je važno za sve građane RH.
Bude li slomljen grčki pokušaj otpora suludoj politici rezanja, to znači da će takva politika ostati i dalje u cijeloj Europi, a to dalje znači da će pogađati RH držeći je u društvu nerazvijenih zemalja iz koje ljudi bježe glavom bez obzira. Hrvatski neupućeni epigoni iz dviju velikih stranaka, svejedno koje, navalit će odmah nakon izbora ponovno na standard i prava građana, zaposlenika, urušavat će i dalje obrazovanje, znanost i druge javne usluge važne za sve građane.
Zato je silno važno da razumijemo kako je ono što se događa u Grčkoj zapravo pokušaj otpora jednoj sasvim neuspješnoj gospodarskoj politici koja drži i držat će cijelo jedno desetljeće Europu u stagnaciji.
Grčki pokušaj otpora pokušaj je da Europa očuva svoj demokratski identitet, da se europskim zemljama ne postavljaju diktati iz tehnokratskih centara koji nemaju potporu europskih građana za odluke koje nameću.
Izjave europskih birokrata i čelnika nekih europskih zemalja pravi su fijasko demokratske i političke kulture.
Etiketirati referendum jednog cijelog naroda kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti može samo netko tko ne odgovara svojim biračima, već tek političkom establishmentu.
Kada bi Grci doista i bili lijeni (Eurostat pokazuje da imaju najveći broj radnih sati godišnje) tada treba upozoriti da problem nije nastao zbog grčkog mentaliteta, već zbog ekonomske doktrine koju su nametnuli europski birokrati putem Trojke. Tzv. Trojka došla je u Grčku 2010. Grčki mentalitet, ili preciznije rečeno, neodgovornost grčkih političara manifestirala se u problemima prije 2010. godine.
Trojka je došla 2010. u svibnju i obećala do 2012. riješiti grčku dužničku krizu, postići rast i smanjiti nezaposlenost.
Rezultat je da su Grci od tada, od dolaska Trojke, smanjili javnu potrošnju za 38%, a da im je unatoč tome porastao javni dug s 129 na 177%, nezaposlenost s 12 na 23%, a BDP pao za 25%. Potpuni debakl jedne ekonomske doktrine.
S druge strane Atlantika, u SAD-u je ostvarena puna zaposlenost, BDP raste visokim stopama od oko 3 do 4%. Europski birokrati nas, međutim, tješe da će rast u 2016. u Europi biti „izvrsnih“ 1,6% u odnosu na skromnih 1,1% u 2015. godini.
To je zato što je SAD odmah po izbijanju krize spašavao potrošnju i radna mjesta, a Njemačka je u Europi diktirala obrnuto, smanjivanje plaća i radnih mjesta. Dok je SAD tiskao novac koliko je potrebno, dotle je Njemačka inzistirala da se Europska centralna banka mora baviti stabilnošću cijena i ratovati protiv inflacije koje nije bilo niti na vidiku. I dalje to radi.
Mi ćemo i na ovom mjestu citirati Einsteinovu definiciju ludila: uporno ponavljanje iste aktivnosti u nadi da će polučiti drugačiji rezultat.
Dakle, Grčka vlada želi vratiti svoje dugove, ali traži predah da se gospodarstvo oporavi.
Dakle, na grčkom pitanju se lomi i naša sudbina.
P.S. Još jedna vijest koja ilustrira kako se sa sviješću građana u ovoj zemlji manipulira. Makroekonomist Sindikata znanosti dogovorio je s jednim urednikom Jutarnjeg lista komentar o grčkoj situaciji u skladu s gore navedenim stavovima. Taj je tekst Urednički kolegij Jutarnjeg lista odbio. S obzirom da su prije objavljivali naše komentare, ovdje se očito radi o cenzuri kako čitatelji Jutarnjeg lista ne bi razotkrili kakvim ih besmislicama zamjenik urednika Jutarnjeg lista, gospodin Gojko Drljača, mjesecima i tjednima obasipa svojim drljanjem po stranicama Jutarnjeg. Možda je on u pravu, a ne mi, ali ne razumijem, ako je tako siguran, zašto nije dopustio objaviti i suprotno mišljenje.
U Zagrebu, 3. srpnja 2015.
S poštovanjem,
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata
