Umjesto na proizvodnji i zapošljavanju, Vlada inzistira na stabilnosti i smanjivanju dugova

Takvim prokriznim mjerama ne može se ostvariti gospodarski rast, ustvrdio je Vilim Ribić na konferenciji za medije o smjernicama državnog proračuna.

Povećanje proizvodnje i povećanje zaposlenosti trebali bi biti osnovni ciljevi hrvatske ekonomske politike, međutim oni se uopće ne nalaze među dvanaest ciljeva i prioriteta Vladinih smjernica, istaknuo je Ribić. U situaciji u kojoj BDP kontinuirano pada 7 uzastopnih kvartala, tri osnovne mjere koje se trebaju poduzeti jasne su svima – sniziti kamatne stope, uvesti niže poreze i omogućiti fiskalne intrervencije države u smislu povećanja potrošnje. Međutim, Vlada radi upravo obratno, a u takvim okolnostima naša perspektiva je očekivanje daljnjeg pada.

Čelnik Sindikata znanosti naglasio je kako je očito da ekonomsku politiku Vlade kreiraju ljudi koji nemaju makroekonomske kompetencije za taj posao, a nemaju niti savjetnike s takvim kompetencijama, jer sami za sebe misle da su najpametniji. Oni rade prema diktatima Njemačke, Europske komisije i MMF-a, čiji je osnovni cilj osigurati povrat dugova vjerovnicima, a upravo je vraćanje dugova usred krize odvelo Grčku i Španjolsku u dužničko ropstvo.

Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti, u uvodu je naglasio kako se ekonomska politika Vlade vrti oko jednog jedinog ministarstva (financija), te da se inzistiranjem samo na fiskalnoj odgovornosti bez poticanja gospodarskog rasta postiže kontraefekt, odnosno direktno se udara u poreznu bazu iz koje se država financira. Prikazao je brojne nedosljednosti u smjernicama i upozorio da su mjere postavljene vrlo ambiciozno, ali ih većina predstavlja tek popis parcijalnih zahvata koji se nipošto ne mogu nazvati reformskima.

Više saznajte slušajući audio zapis tiskovne konferencije:

3.10.2013.- Konferencija za tisak – Smjernice Državnog proračuna

Ključne riječi:

državni proračun, Matija Kroflin, smjernice, smjernice ekonomske politike, Vlada RH