Uoči Praznika rada: radnička prava i njihove organizacije na udaru zbog korona krize

Uoči Praznika rada koji ove godine radi pandemije koronavirusa neće biti obilježen tradicionalnom sindikalnom povorkom, predsjednici sindikalnih središnjica – Matice hrvatskih sindikata, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske položili su vijenac i zapalili svijeću kod središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj, u spomen na sve žrtve radničke borbe za dostojne radne i životne uvjete te za sve poginule radnike i branitelje.

Nakon polaganja vijenca uputili su se na Trg sv. Marka gdje su ispred zgrade Vlade RH održali konferenciju za medije kako bi dodatno istaknuli aktualne probleme hrvatskog radnika i ukazali na kršenje radničkih prava uslijed ove pandemije.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da tome svjedoče najave izmjena Zakona o radu na kojima inzistira Hrvatska udruga poslodavaca kako bi poslodavci mogli lakše prekidati ugovore o radu.

Upozorio je da su na početku krize radnici bili prisiljeni raditi bez adekvatne zaštitne opreme, da su mnogi poslodavci radnike stavili na prisilne godišnje odmore, a oduzimali su od godišnjeg i onima koji su radili od kuće. „Mnogi su radnici bili prisiljeni potpisati sporazumni raskid ugovora o radu, tako da nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Dio je pritisnut da potpišu ugovore o radu koji su iznosili 3.250 kuna. Sada će to biti 4.000 kuna, opet se radnike pritišće da potpišu ugovor na taj iznos kako poslodavci ne bi morali isplaćivati razlike“, upozorio je Sever te predložio Vladi da potpore isplaćuje izravno na račune radnika, a ne poslodavaca.

Predstavnicima poslodavaca je poručio kako neće prolaziti nikakve promjene Zakona o radu pod krinkom bolesti COVID-19.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske inzistirao je na donošenju Zakona o ograničavanju rada trgovina nedjeljom i blagdanima te pozdravio privremenu odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite RH da se nedjeljom ne radi.

Pozvao je Ministarstvo financija te Državni inspektorat da kvalitetno provode nadzor nad provedbom mjera i sredstvima koja će se dodijeliti poduzetnicima, “jer ćemo svi zajedno taj novac kasnije morati vratiti”. Također je zatražio da Zavod za zapošljavanje i dalje bude transparentan kod provođenja mjera, da minimalna plaća do kraja godine bude minimalno 4000 kuna, te da sustav kolektivnih pregovora u budućnosti bude jedini alat za izmjene radnog zakonodavstva.

Ustvrdio je kako je Hrvatska jako dobro odgovorila na pandemiju koronavirusa, najviše zahvaljujući javnom zdravstvenom sustavu kojeg treba čuvati i ne pomišljati na ideje da se privatizira.

Za Praznik rada je najavio online prosvjed putem aplikacije Zoom pod nazivom “Radnicima hvala, ali prvo prava”.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je kako su sindikati zbog krize pod žestokom paljbom radi propagande dijela poduzetnika koji puštaju ljude na radnike iz javnog sektora kao uzročnike lošeg položaja radnika u privatnom sektoru čime opravdavaju svoju nesposobnost, neinovativnost i svoje oslanjanje na politiku i državu umjesto na produktivnost. Dio poduzetnika potkrada državu i radnike, dio ih zabranjuje Ustavom zajamčeno sindikalno organiziranje te takve poduzetnike smatra reliktom prošlosti dok su sindikati svjetionik koji pokazuje kojim putem u budućnost trebamo ići. „Hoćemo društvo smanjenih nejednakosti, društvo socijalne sigurnosti i socijalne kohezije i uzajamnosti. Je li to prošlost ili budućnost?,“ upitao je Ribić odgovarajući na kritike onih koji sindikate smatraju reliktom prošlosti.

Čestitao je i pozdravio sve poduzetnike kojima je na srcu čestit i pošten rad, odgovoran pristup državi, građanima, korisnicima javnih službi i samim radnicima u javnim službama i javnim ustanovama.

Galeriju fotografija pogledajte klikom na donje ikone:

Ključne riječi:

Međunarodni praznik rada, sindikalne središnjice, smanjenje plaća