Vijesti iz Matice
Programske smjernice Matice hrvatskih sindikata javnih službi, utvrđene na 12. sastanku Glavnog vijeća Matice, možete pročitati na našim stranicama.
Programske smjernice Matice hrvatskih sindikata javnih službi, utvrđene na 12. sastanku Glavnog vijeća Matice, možete pročitati na našim stranicama.
PROGRAMSKE SMJERNICE MATICE HRVATSKIH SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI
(Prema zapisniku s 12. sastanka Glavnog vijeća Matice, veljača 2005.)
Izvještaj o aktivnostima, radu i okruženju u razdoblju 2004/2005
Razdoblje od veljače 2004. godine do danas bilo je vrlo turbulentno i zahtjevno za sve u našoj središnjici i sindikatima. Cijela prošla godina obilježena je uspostavom nove administracije – vlasti, tj. uhodavanja novih ljudi u ministarstvima i Vladi, spajanjem ministarstava, ali i pripremama za pristupanje EU, što je državu stavilo pod povećalo i budnu pažnju MMF-a, Svjetske banke i Komisije EU. Osim uobičajenog prvotnog nesnalaženja i navedenih objektivnih poteškoća, uspostava socijalnog dijaloga išla je teško, jer su sindikate kao partnere prihvaćali samo deklarativno, dijeleći ih na podobne i bliske i one druge.
U takvom okruženju pregovori s Vladom RH počeli su tek u ožujku. Prihvaćena je obveza iz Dodatka II TKU-a o radu Povjerenstva za praćenje plaća u javnim službama, koje je sa svojim radom završilo u svibnju. Iako je Vlada priznala rezultate rada Povjerenstva i činjenicu da plaće u javnim službama zaostaju 12 %, nije postojala volja da se o tome pregovara i zaustavi pad plaća. Prošla godina je prva u dugom nizu (još od Vlade premijera Valentića), koja je završila bez potpisivanja Dodatka TKU o visini osnovice i ostalim materijalnim pravima unatoč potpisanom Protokolu o pregovorima.
Pregovori u pojedinim djelatnostima tj. sa sindikatima u našoj središnjici obilježeni su različitim teškoćama, nevoljkosti i nespremnosti resornih ministarstava, što je rezultiralo nezadovoljstvom zaposlenih u javnim službama, naročito u obrazovanju što se ogledalo u štrajku i kampanji koju su ti sindikati vodili. Sve aktivnosti sindikata prosvjete odrađene su zajedno bez obzira da li su iz naše središnjice ili ne i dogodila se vertikala tj. zajedničko djelovanje zaposlenih u vrtićima, u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju te znanosti i visokom obrazovanju. Potpisivanje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nakon gotovo cijelogodišnjih vrlo teških i iscrpljujućih pregovora nije rezultiralo olakšanjem i zadovoljstvom, jer je zasjenjeno netransparentnim i nekorektnim potpisivanjem Strukovnog kolektivnog ugovora za liječničku i stomatološku djelatnost od strane Vlade RH i samo jednog (liječničkog) sindikata.
Zaposleni u socijalnoj djelatnosti već tradicionalno imaju dobru suradnju s resornim ministarstvom i to se nastavilo unatoč pripajanju Ministarstvu zdravstva, tako da su među prvima potpisali Kolektivni ugovor i ostvarili redovitu suradnju po unaprijed dogovorenom rasporedu. U tijeku su pregovori za Aneks KU o zaštiti i sigurnosti na radu, potaknuti nemilim događajima u ovoj djelatnosti. Sindikat bibliotekara u pregovorima je upućen na županije ili gradove, s različitim uspjehom, trenutačno je u gradu Zagrebu pred mirenjem nakon petomjesečnih neuspjelih pregovora. U kontekstu pregovora, treba se podsjetiti na vizionarski iskorak koji su prošle godine učinili Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat hrvatskih učitelja ugovaranjem doprinosa solidarnosti u Dodatku II TKU-a, što se odrazilo na povećanje broja članstva tih sindikata, ali i omogućilo i olakšalo ostalim našim sindikatima da taj institut ugovore u Kolektivnim ugovorima djelatnosti.
Predstavnici naše središnjice učestvovali su u razgovorima s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke, ostvarujući razumijevanje za potplaćenost i neprimjeren položaj radnika u našim sustavima kao i suglasje oko potrebe reformiranja javnih službi, da bi one s jedne strane postale bolje i atraktivnije za zaposlene, a s druge strane postale bolje i učinkovitije za korisnike.
Suradnja sa ostalih pet središnjica početkom prošle godine činila se vrlo obećavajućom u pogledu zajedničkih stavova, nastupa i uozbiljavanja sindikalne scene u smislu građenja respektabilnog partnera u tripartitnom dijalogu, što se nažalost vrlo brzo pokazalo preoptimističnim očekivanjem. Nakon izvanredne skupštine SSSH i promjenom ljudi u toj središnjici pokrenut je proces stvaranja jedne središnjice, a Sporazum o tom projektu potpisale su četiri središnjice: SSSH, MHSJS, HUS i UNI CRO. Koordinacija nastupa prema socijalnim partnerima postoji od ranije, a proces stvaranja jedne središnjice gradimo odgovorno i oprezno, svjesni svih prednosti, slabosti i izazova koje takav projekt stavlja pred sve nas.
Naša je središnjica djelovala vrlo aktivno u GSV- u, što je rezultiralo značajnim pomacima.
Plaće i pregovori u javnim službama
Događanja oko pregovora o plaćama u javnim službama ukazuju na postojeću nejednakost među sindikatima javnih službi po tom pitanju, tim više što zaposlenici u obrazovanju i znanosti jedini ne ostvaruju dodatke od 4, 8 i 10% za neprekinuti radni staž iznad 20 godina, dok zaposlenici zdravstva, socijale i državnih službi ostvaruju te dodatke. Plaće u javnim službama zaostaju 12%, Dodatak TKU o visini osnovice i ostalim materijalnim pravima nije potpisan, te ćemo na razini javnih službi i dalje vršiti pritisak na razinu osnovice, a isto tako ćemo inzistirati i na ostalim materijalnim pravima za zaposlenike sustava. Poslat ćemo pismo Vladi s pozivom za pregovore, a isto tako ćemo zahtjevati da glavne smjernice za raspravu o Državnom proračunu budu definirane do ljeta.
Na temu Nacionalne politike plaća, prvo je iznijet primjer rješavanja tog problema u Irskoj. Osnova problema je da plaće u svijetu i kod nas rastu više nego što raste BDP. U Irskoj je unatoč zamrzavanju plaća, kupovna moć zaposlenika rasla. Plaće se zamrznu, BDP raste, udio plaća u BDP-u se smanji, nakon toga je moguće smanjiti poreze, postoji mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i zemlja postaje konkurentnija. Kod nas je to rješenje isto moguće, samo je potrebno prethodno postići ujednačenost na osnovnoj razini, te tek tada možemo ići na kontrolirani rast plaća. Nacionalni sporazum o politici plaća nužan je samo i ako regulira ili upućuje na regulaciju svih plaća u državi, a to traži: odluke Vlade o javnim i državnim poduzećima, upute o plaćama u privatnom sektoru i jamstva za evidenciju isplata plaća u privatnom sektoru, Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi, uklanjanje zaostajanja u prosvjeti i znanosti, razvijanje statistike o plaćama i uklanjanje menadžerskih plaća iz prosječne plaće, sređivanje plaća u javnom sektoru, isplate temeljem sudskih tužbi, odmah i bez odgode, uz moguće nagodbe, uklanjanje nepravdi unutar sustava i onemogućavanje ekscesa poput liječničkog slučaja, centralno mjesto za recenziju svakog novog kolektivnog ugovora u javnom sektoru. Nacionalni sporazum o politici plaća nije moguć ako se pod tim sporazumom misli na zamrzavanje plaća samo u javnim službama ili pak na regulaciju plaća samo u javnim službama, jer je to i nepravedno i besmisleno. Socijalni pakt mora dati jamstva o reformi i racionalizaciji u sljedećim sustavima: visoko obrazovanje i znanost, pravosuđe, državna uprava, isto tako potrebno je određivanje roka za prestanak subvencija brodogradnji, bitno smanjenje subvencija poljoprivredi, regulacija pitanja umirovljeničkog duga i promjena u duljini mirovinskog staža, uklanjenje neracionalnosti u ostalim sektorima društva. Matica drži da treba pripremati i nastaviti kampanju za prosvjetu i znanost ovisno o spremnosti ostalih sindikata prosvjete, a dozirano prema kretanju i ishodu pregovora o socijalnom paktu. Također, mišljenje je Matice da treba pružiti potporu ograničenju prava na štrajk liječnika.
Suradnja četiri sindikalne središnjice
Što se tiče suradnje središnjica, Matica smatra da je ujedinjenje četiri sindikalne središnjice do kraja 2006. godine poželjno, pri čemu je potrebno:- prije ukidanja pravne osobnosti Matice osigurati mjesto javnim službama u GSV-u;- osigurati autonomonost javnih službi: o svim specifičnim pitanjima javnih službi odlučuju predstavnici javnih službi;- u svim zajedničkim pitanjima osigurati vođenje napredne sindikalne politike na temelju općeg i dugoročnog interesa zemlje;- osigurati prihvatljiv odnos troškova i benefita od nove središnjice;- osigurati visoke profesionalne standarde, vrhunske kadrove i intenzivirati aktivnosti na informativnom sustavu i edukaciji.
Politika i strategija Matice u narednom razdoblju
Kao i u proteklim godinama naša središnjica provodit će politiku kontinuiteta, oko koje smo se usuglasili i koju smo do sada provodili.
Treba podsjetiti na naše ciljeve i potvrditi ih kao dio politike i strategije Matice za naredno razdoblje:
CILJEVI:
1. Zaustaviti utrku u plaćama i smanjenje udjela plaća u BDP-u radi jačanja konkurentnosti Hrvatske i otvaranja novih radnih mjesta. Spriječiti zaostajanje plaća pritiskom na osnovicu. Uspostaviti trajnu politiku plaća i kreirati model realnog rasta plaća sukladno Irsko-Finskom modelu, a na osnovu rezultata rada Povjerenstva za praćenje plaća u javnim službama
2. Zahtijevati reforme i racionalizaciju u javnim službama i državnoj upravi, kako bi osigurali kvalitetan, motiviran i učinkovit kadar u tim službama, ali insistirati i na uklanjanju neracionalnosti u ostalim segmentima društva (opširnije...)
3. Insistirati na koheziji Matice; u javnosti isticati i promovirati zajednički nastup u svim pitanjima gdje su nam interesi sukladni, a suprotne interese raspraviti za stolom uz međusobno uvažavanje i razumijevanje bez sukobljavanja u javnosti. Parcijalni interesi pojedinih službi trebaju postati dio politike Matice artikulirani kroz rasprave i odluke Predsjedništva. Kolege iz pojedinih djelatnosti sigurno će progovoriti o problemima koje očekuju u narednom razdoblju, ali oko nekih rješenja trebamo se čuti i složiti: svi znamo za nedovoljno financiranje u školstvu, za decentralizaciju i privatizaciju, imenovanje ravnatelja, probleme ocjenjivanja…, slažemo se da znanost treba reformu, integrirano sveučilište, uskladiti obrazovanje s Bolonjskim procesom, u djelatnosti socijale sustavno zanemarivanje stručnog rada dovelo je do urušavanja struke, manjka kadra, neprimjereno loše sigurnosti i zaštite radnika, zdravstvo ima problem sa Strukovnim kolektivnim ugovorom, ne postoje standardi i normativi kadrova i opreme, zajednički novci troše se netransparentno i bez javne kontrole. članovi Sindikata bibliotekara iako uglavnom na lokalnom proračunu imaju interese koje konzumiraju preko Matice
4. Otvoriti raspravu o kvaliteti rada javnih službi (samo primjerena cijena rada jamči zadržavanje kvalitetnih ljudi u javnim službama)
5. Otvoriti raspravu o privatizaciji u pojedinim javnim službama, koristiti inozemna iskustva (detektirati i izbjegavati negativne strane, promovirati i aplicirati pozitivna iskustva)
6. Poraditi na zaštiti na radu u javnim službama (iako je propisima dosta dobro regulirana u praksi se vrlo manjkavo ili nikako ne primjenjuje)
7. I dalje insistirati na svim ciljevima koji su zapisani u našim kolektivnim ugovorima, sporazumima i drugim dokumentima, koji su osigurali neposredna prava naših članova
8. Podupirati institucije tripartitnog dijaloga u zemlji (Ureda za socijalno partnerstvo), zalagati se za povećanje efikasnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća.
METODE:
1. Socijalni dijalog i razvijanje argumentacije
2. Kao legitimnu demokratsku metodu pritisak kad je potrebno
3. Kao krajnje sredstvo štrajk
ODNOS PREMA DRUGIM SINDIKATIMA:
1. Surađivati sa sindikatima koji njeguju socijalni dijalog
2. Osmišljavati međusindikalnu politiku koja će biti u funkciji približavanja i okrupnjavanja (institucionalno približavanje središnjica)
3. Suprotstavljati se sindikalnom anarhizmu, demagogiji i daljnjem usitnjavanju sindikalne scene, uz izbjegavanje nepotrebnih konflikata
ODNOS PREMA POLITICI I VLASTI:
1. Kontinuirano i argumentirano svakoj politici i vlasti predstavljati važnost javnih službi u organizaciji društva, gospodarstva i države kao i u pitanjima životnog standarda stanovništva
2. Zauzimati poziciju prema vlasti isključivo prema činjenicama i postupcima koje vlast provodi
3. Zadržati samostalnost i nezavisnost, postupajući samo i jedino prema interesima članstva
Zdenka Gizdić, Predsjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi
