Zlokoban smisao Hitroreza – polemika na GSV-u
ZLOKOBAN SMISAO I PREKORAčENI DOSEG HITROREZA Polemika na sjednici GSV-a U utorak, 19. srpnja 2007. održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na njoj je jedna od tema bila pregled preporuka posebne jedinice za Hitrorez Vlade RH. Ovdje prenosimo raspravu Vilima Ribića. “Ključno je pitanje što je uopće bio zadatak Hitroreza pri reviziji svih propisa. Slažem se […]
U utorak, 19. srpnja 2007. održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na njoj je jedna od tema bila pregled preporuka posebne jedinice za Hitrorez Vlade RH. Ovdje prenosimo raspravu Vilima Ribića.
“Ključno je pitanje što je uopće bio zadatak Hitroreza pri reviziji svih propisa. Slažem se s gospodinom Mudrinićem da je ukidanje barijera u propisima za što slobodnije i fleksibilnije poslovanje jedan od zadataka Hitroreza te bih rekao da to valja prepoznati, priznati i poduprijeti i da je u tome djelovanje Hitroreza prihvatljivo i korisno. Me?utim, uočavamo da je Hitrorez otišao i dalje te predložio ukidanje odre?enih prava kao i promjene u odre?enim društvenim odnosima, što više nije samo “tehnički zadatak” već snažan politički zahvat. Hrvatska narodna banka upozorila je da je Hitrorez u sferi monetarne politike dao neprihvatljive preporuke. Sindikati su tako?er primijetili da se Hitrorezom ukidaju neka prava važna za radnike i važna za gra?ane. Posebno je iritantan prijedlog o liberalizaciji cijena odvjetničkih usluga. Time bi se gra?ane koji i ovako plaćaju zastrašujuće visoke naknade za odvjetničke usluge, stavilo u ralje odvjetničke pohlepe, jer je gra?anin tu izrazito slabija strana koja ne može utjecati na cijenu odvjetničke usluge. Umjesto da je Vlada regulirala odvjetničke tarife na način kako su to sindikati već odavno tražili, pojavljuje se ovaj prijedlog. Tako?er je čudan prijedlog o ukidanju obveze poduzećima da osiguraju procjenu opasnosti. Smanjenje troškova poduzeća važnije je od zaštite zaposlenika. To sve pokazuje da Hitrorez i ovdje pokušava intervenirati u društvene odnose. I na koncu Hrvatska liječnička komora upozorila je, na primjeru ljekarni u brdsko-planinskim područjima i na otocima, da Hitrorez intervenira i u regionalnu i u zdravstvenu politiku. Otvaram pitanje za koji je zadatak Hitrorez bio ovlašten od strane Vlade RH, za tehnički ili politički? Ako je dobio samo tehnički zadatak onda su prekoračili ovlaštenja, a ako su dobili politički zadatak onda su dali prijedloge koji izrazito proturječe deklariranim opredjeljenjima Vlade RH.
Nakon izlaganja g. Ribića riječ je uzeo g. Antoljak i suradnici iz Hitroreza koji su na primjeru odvjetničkih tarifa i ljekarni u brdsko-planinskim područjima i otocima dokazivali kako su njihovi prijedlozi bolji od postojećeg stanja. G. Ribić je replikom upozorio na sljedeće:
“Sve ovo što smo sada čuli od g. Antoljaka i predstavnika Hitroreza potvr?uje moje prethodne navode. Naime, gospoda tvrde da imaju koncept o odvjetničkim tarifama, da imaju koncept i o raspore?ivanju ljekarni i da imaju koncept o monetarnoj politici. Ako imaju taj koncept, a prošli su kroz 400 propisa, onda vjerojatno oni i po drugim pitanjima imaju koncept, a kada se ima koncept o svakom pitanju, onda se ima i politika. Ja ovdje primjećujem obilježja te politike koja je suprotna načelima socijalne države, načelima proklamiranim od strane same Vlade RH, da prepoznajem u toj politici unošenje vulgarnog shvaćanja tržišta i nekritičke primjene tržišnih zakona u svim porama društva, tamo gdje treba i tamo gdje je to izrazito neprihvatljivo i štetno. Vulgarna aplikacija tržišnih načela, kako smo to ovdje vidjeli, je zapravo jedna politika, za sindikate apsolutno neprihvatljiva. Prepoznajemo pokušaj zaobilaženja temeljnih načela europske socijalne filozofije koja se sublimiraju u geslu: “tržišno gospodarstvo da, tržišno društvo ne.” Ovdje se tako?er radi i o deregulaciji ne samo propisa, radi njihova smanjenja, već i o deregulaciji prava, radi njihova smanjenja, kao i deregulaciji odnosa, što je zapravo upravo suprotno od onoga što svakom civiliziranom društvu, a posebno Hrvatskoj kao jednoj neorganiziranoj zemlji. Hrvatskoj treba više regulacije prava, treba joj i hiperregulacija po mnogim pitanjima. Prihvatljiva je samo deregulacija suvišnih propisa. Očito je da je zadatak Hitrorezu nije postavljen precizno, da se ušlo u posao politički neosmišljeno, s konfuznim ciljem, da su ljudi iz Hitroreza prekoračili očekivanja i ušli u sferu kreiranja politike.”
Nakon rasprave gospodina Ribića i ostalih sudionika sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća donesen je zaključak kojim se u rad Hitroreza i u akcijski plan za provedbu tih preporuka uključuju i sindikati. Svaki zakon koji će se ticati sindikata razmatrat će se u dogovoru s njima. Na sjednici GSV-a sindikalni predstavnici glasovali su za takav zaključak. G. Ribić nije glasovao za takav zaključak jer je on po njegovom mišljenju nepotpun. Trebalo je donijeti ocjenu da je Hitrorez prekoračio osnovnu svrhu i osnovni zadatak. PRETHODNA VIJEST:
 |
 |
 |
 |
Broj: SSSH – 11/2007 Zagreb, 29. lipnja 2007.
| Ana Knežević, v.r. predsjednica SSSH | Krešimir Sever, v.r. predsjednik NHS-a |
| Zdenka Gizdić, v.r. Predsjednica MHSDJS | Stjepan Kolarić, v.r. Predsjednik Sindikata usluga UNI-Cro |
