„Alternativni prijedlog“ ZZDVO-a nema odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost

U želji da razjasni činjenicu da se na našim ustanovama širi tzv. “alternativni zakon” koji nosi oznaku Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Velikom vijeću Sindikata se obratio predsjednik Sindikata, prof. dr. sc. Petar Pervan, ujedno i član tog državnog tijela.

Prema njegovim riječima, radi se o manipulaciji s obzirom na činjenicu da taj dokument nikada nije razmatran ni usvojen od strane Nacionalnog vijeća. Prema mišljenju profesora Pervana, neki akademski krugovi su očito željeli iskoristiti Nacionalno vijeće da bi plasirali svoj “oporbeni” prijedlog zakona. Na sreću, članovi Nacionalnog vijeća nisu nasjeli na takvu manipulaciju te su odbili razmatrati takav dokument.

Važno je, međutim, napomenuti da Nacionalno vijeće ima svaki legitimitet da, u okviru svojih ovlasti, raspravlja o svim pitanjima vezanim uz funkcioniranje sustava znanosti i visokog obrazovanja, pa tako i o mogućim zakonskim rješenjima.

Tako je u cilju pripreme za najavljeni proces reformi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Nacionalno vijeće na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. oformilo povjerenstvo koje je dobilo mandat za analizu postojećih zakona i predlaganje načelnih stavova koji bi pomogli Nacionalnom vijeću u formuliranju vlastitih stavova vezanih uz najavljene reforme. Umjesto toga, Nacionalnom vijeću je u listopadu 2021. isporučen dokument koji je sadržavao cjelovit Nacrt ZZDVO-a.

Predsjednica Nacionalnog vijeća prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić je predložila da se o tom Nacrtu Zakona raspravlja na posebnoj, tematskoj sjednici. Međutim, na 57. sjednici vijeća, održanoj u Osijeku 15. listopada 2021., odbijen je prijedlog da se o tom nacrtu raspravlja s jasnom porukom da povjerenstvo nije nikada dobilo mandat da izradi nacrt zakona te da Nacionalno vijeće ili neko njegovo tijelo nije ovlašteno da takav prijedlog izradi. Takav stav je od većine članova Vijeća ponovljen i nedavno, na zadnjoj sjednici. Usprkos tome, taj tekst se distribuira kao neka vrsta alternativnog zakona s adresom Nacionalnog vijeća.

Valja istaknuti kako Nacionalno vijeće tijekom zadnje dvije, tri godine nijednom nije raspravljalo ni o jednom važnom aspektu koji se regulira zakonima, kao što je npr. sustav radnih mjesta i napredovanje, upravljanje sveučilištima i javnim institutima, pitanje financiranja sustava i programski ugovori, upravljanje kvalitetom. Osnivanje spomenutog povjerenstva je bila zadnja prilika da se ta pitanja sistemski otvore. Na žalost, to se nije ostvarilo tako da Nacionalno vijeće dočekuje Nacrt Zakona potpuno nespremno, bez jasno definiranih stavova o bilo kojem pitanju funkcioniranja našeg sustava.

U kontekstu najavljenih zakonskih izmjena i različitih stavova o budućoj ulozi Nacionalnog vijeća, važno je ukazati na činjenicu da se Nacionalno vijeće sistemski nije bavilo i ne bavi strateškim pitanjima od značaja za sustav znanosti i visokog obrazovanja ne zato jer mu je to pravo netko oduzeo, nego zato jer za takav rad među članovima ne postoji interes a niti je takav način rada ponuđen Vijeću od strane njegovog rukovodstva.

Sve to je dovelo do toga da većina zaposlenika u visokim učilištima i javnim institutima ne prepoznaje Nacionalno vijeće kao strateško stručno tijelo. To nikako nije dobra polazišna točka za ozbiljnije buduće pozicioniranje Nacionalnog vijeća u našem sustavu pa ne iznenađuju pokušaji da se ono i formalno marginalizira. Mnogi će zaključiti da s ovakvim radom Vijeća to sigurno ne bi bio gubitak. Ali, moglo je i trebalo i drugačije i bolje.

Ključne riječi:

Nacionalno vijeće za znanost, Petar Pervan, zakon o znanosti