Da se na vrijeme reagiralo, Hrvatski studiji bi danas funkcionirali unutar zakonskog okvira

Ovih je dana postao poznat sadržaj dokumenta Ministarstva znanosti i obrazovanja o provedenom upravnom nadzoru nad Fakultetom hrvatskih studija. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja na Fakultetu hrvatskih studija ima svoje članove i stanje na FHS-u intenzivno prati od početka 2017. godine, od kada neumorno upozorava na silne nepravilnosti na toj sastavnici Sveučilišta u Zagrebu.  Sukladno tome, Sindikat nije zadovoljan provedenim nadzorom.

Prije svega, s upravnim nadzorom se zakasnilo. Da stvar bude gora, upravni nadzor je proveden na način da je zahvatio samo tri posljednje godine rada te ustanove, pri čemu se s aspekta zakonitosti njena rada, uopće nije bavio zapravo najkritičnijim razdobljem njena funkcioniranja. Naime, provedbu upravnog nadzora nad Hrvatskim studijima Sindikat je tražio od Ministarstva još 2017. godine prvenstveno upozoravajući tada na silne nepravilnosti pri provedbi zapošljavanja na toj ustanovi.

Od 2017. godine do danas provedena je potpuna kadrovska transformacija Hrvatskih studija, pri čemu se na toj ustanovi zapošljavalo, a da za zapošljavanje nisu postojali osnovni preduvjeti, o čemu je sindikalna podružnica na Hrvatskim studijima pisala direktno ministrici Divjak. Ne samo da nije postojala odgovarajuća sistematizacija radnih mjesta (nazivi i opisi radnih zadataka za koje se osoba angažira i uvjeti koje mora ispunjavati da bi ga se uopće moglo zaposliti na to radno mjesto), nego nisu oformljeni ni novi studijski programi da bi se uopće znalo što će zaposlene osobe konkretno raditi.  Ustanova tada još nije ni uspješno prošla postupak reakreditacije, dakle, nije se znalo hoće li uopće opstati te hoće li joj ta radna mjesta u buduće trebati. U ovakvim uvjetima zaposleno je najmanje pedeset osoba. Mnoge od tih osoba zapošljavane su i nakon navršenih 65. godina i nakon što su im druge visokoobrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj na kojima su ranije bili zaposleni uskratile mogućnost nastavka radnog odnosa. Pojedine osobe tada su zaposlene na radna mjesta koja na javnoj ustanovi sukladno zakonu uopće ni ne mogu postojati, kao što je primjerice radno mjesto savjetnik dekana. Pojedinim zaposlenicima nezakonito su produžavani radni odnosi preko dobne granice dopuštene zakonom.

Sve su to pitanja i postupanja čiju je pravilnost u provedenom nadzoru bilo potrebno preispitati i sa formalno – pravnog, ali i sadržajnog aspekta. Naime, slika stvarnog stanja nepravilnosti drastično se mijenja kad se u obzir uzmu oba navedena aspekta. Tako se Ministarstvo nije trebalo zaustaviti samo na konstataciji da ni 2022. godine, dakle 3 godine od osnivanja, FHS još uvijek nema (pravilan) akt o sistematizaciji, nego ocijeniti i utvrditi značaj takve nepravilnosti u odnosu na sva provedena zapošljavanja. O slučaju u kojemu netko zaposli osobu na izmišljeno radno mjesto koje po zakonu na visokom učilištu ne može postojati, a zatim mu isplaćuje poveće dodatke na plaću koji nemaju ni formalnog ni stvarnog opravdanja, nije dovoljno samo na znanje Državnom odvjetništvu poslati dokument upravnog nadzora, nego je potrebno podnijeti kaznenu prijavu.

Ograničavajući svoj nadzor samo na protekle tri godine, Ministarstvo, osim što potpuno ignorira bilo kakvu potrebu provjere pravilnosti zapošljavanja provedenih na Hrvatskim studijima prije tog razdoblja, time zanemaruje i sve kontroverze oko preustroja i osnivanja Hrvatskih studija. Iako rezultati provedenog nadzora nesporno pokazuju da je Sindikat bio potpuno u pravu kada je opetovano javno ukazivao na silne nepravilnosti na Hrvatskim studijima (vidi link1, link2, link3 i link4), pa i onda kada je organizirao štrajk koji mu je naknadno zabranjen, ostaje mnogo otvorenih pitanja:

• što je s nezakonitošću pretvorbe Centra Hrvatskih studija u Odjel?
• Što je s činjenicom da su u tom postupku zaposlenicima vrijeđana i uskraćivana akademska prava i slobode?
• Što je s činjenicom da su pojedini zaposlenici nezakonito izbačeni iz tijela upravljanja ustanovom u kojima imaju pravo participirati?
• Kako je moguće da je ustanova od pretvorbe u odjel, pa kasnije i fakultet funkcionirala bez donošenja temeljnih općih akata neophodnih za uredno funkcioniranje?

Stavljanje pod tepih ovih pitanja pljuska je u lice svim onim izvrsnim znanstvenicima i nastavnicima kojima su se Hrvatski studiji mogli hvaliti ne samo na nacionalnoj, nego i međunarodnoj razini, koji su radi pritisaka s Hrvatskih studija morali otići. Međutim, to je i amnestiranje onih osoba koje su stvarno odgovorne ne samo za prošlo i sadašnje, već potencijalno i za buduće stanje na Hrvatskim studijima. Tu ne mislimo samo na bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa i njegovog prorektora za kadrovske poslove Antu Čovića, kao svakako najodgovornije osobe za ovakvo stanje Fakulteta hrvatskih studija. Oni danas nisu više na svojim pozicijama, pa čak niti u radnom odnosu da bi mogli snositi bilo kakvu stvarnu odgovornost za tragično stanje u koje su (mora se reći), uz blagoslov Senata Sveučilišta u Zagrebu, svojim postupcima doveli tu ustanovu. Odgovorne su i sve one osobe koje su sudjelovale ili podržavale upravljanje Hrvatskim studijima na ovakav nepravilan i štetan način, a posebno one koje su se uslijed svega i osobno okoristile. Takve osobe ne pripadaju akademskoj i znanstvenoj zajednici ali, nažalost, ovako površno i nekvalitetno odrađen upravni nadzor daje im priliku da i dalje određuju budućnost Fakulteta hrvatskih studija.

Da su se 2017. godine uvažila stajališta Sindikata o stanju na Hrvatskim studijima s kojima su bile upoznate sve za njihovo funkcioniranje relevantne ustanove, a preko tada organiziranog štrajka i najšira javnost, Hrvatski studiji bi danas gotovo sigurno funkcionirali unutar zakonskog okvira u svim segmentima svog rada. Aktualno stanje na Hrvatskim studijima koje je utvrdio i manjkavo proveden upravni nadzor kao i krajnje neizvjesna daljnja perspektiva te ustanove samo potvrđuje da je Sindikat znanosti 2017. u štrajk ušao potpuno opravdano, a da je sve što je prije, za vrijeme i nakon štrajka javno iznosio o radu te ustanove bilo istinito i opravdano.

Ključne riječi:

akademske slobode, Hrvatski studiji, nezakonite odluke