Novi uvjeti Rektorskog zbora predstavljaju štetu za sustav i nastavnike
Tri su ključna problema vezana za Prijedlog novih uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavna zvanja: sama procedura donošenja odluke, potencijalna šteta za sustav i pitanje odgovornosti za tu štetu, rečeno je na konferenciji za medije, žurno sazvanoj kako bi se Sindikat očitovao o tom dokumentu koji je trenutno u raspravi među sveučilišnim sastavnicama, a o kojem bi Rektorski zbor po neslužbenim informacijama mogao donositi odluku već u nedjelju.
Tri su ključna problema vezana za Prijedlog novih uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavna zvanja: sama procedura donošenja odluke, potencijalna šteta za sustav i pitanje odgovornosti za tu štetu, istaknuo je prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti na konferenciji za medije, žurno sazvanoj kako bi se Sindikat očitovao o tom dokumentu koji je trenutno u raspravi među sveučilišnim sastavnicama, a o kojem bi Rektorski zbor po neslužbenim informacijama mogao donositi odluku već u nedjelju. Ustvrdio je kako se Sindikat ni do sada nije, niti se sada protivi promjenama, ali te promjene moraju biti održive i doprinijeti razvoju i unapređenju sustava, što ovdje nije slučaj.
Ana Petošić, pravnica i prva tajnica Sindikata izjavila je kako je ovdje riječ o primarno sindikalnom pitanju koje se izravno tiče obveza iz ugovora o radu naših nastavnika i znanstvenika, a sindikat je iz te rasprave doslovno isključen. Istaknula je da osim što uvjeti sadržajno nisu dobro postavljeni, nekim su zaposlenicima gotovo nemogući za ispunjenje jer zahtijevaju nesrazmjerni angažman te idu na štetu mladih znanstvenika koji unatoč nastavnoj i stručnoj izvrsnosti neće biti u poziciji ispuniti uvjete.
Slično misli i potpredsjednik Sindikata dr. sc. Tvrtko Smital, koji je naglasio da će kriteriji za najviša znanstveno-nastavna zvanja biti ispunjivi samo uskom krugu ljudi kojima su dostupne određene funkcije. “Za naš sveučilišni sustav to znači da se stvara ili ojačava kasta ljudi koji će unutar svog kruga moći raspolagati najvišim radnim mjestima.”
Doc. dr. sc. Vesnica Garašić, sindikalni predstavnik u Senatu Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako je Rektorski zbor o ovom pitanju bio dužan provesti javnu raspravu u trajanju od najmanje 30 dana, što nije učinjeno. “U ovom procesu je povrijeđena transparentnost, a nije poštovana ni procedura demokratičnosti jer niti znamo tko je dokument predložio, niti je on raspravljen u akademskoj zajednici koju se direktno tiče”, kazala je Garašić.
Predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić ustanovio je da znanstveni sustav već desetljećima obilježavaju dvije tendencije čelnih ljudi u tom sustavu: jedna je briga o parcijalnim, pojedinačnim interesima određenih grupacija, disciplina ili institucija, te druga koja predstavlja uporne, ali uzaludne pokušaje da se uredi sustav s aspekta njegovih općih interesa kako bi on radio što bolje. Kroz taj sukob valja gledati ovu ofenzivu i agresiju ljudi koji pripadaju prvoj skupini, a koji zadnjih godinu dana obnašaju čelne funkcije u sustavu. Ustvrdio je kako je ova odluka Rektorskog zbora “nezamisliva”, te da su “partikularni interesi postali dominantni i preplavili sve kriterije, a briga o načelima uopće nije na dnevnom redu. Jedino nam ostaje ufanje i nada da će izbor nove ministrice što god mislili o ovom preslagivanju kao građani, birači i javnost, ali doista znanstveni sustav visi o niti neodgovornog djelovanja njegovih čelnih ljudi”, zaključio je Ribić.
Video snimku konferencije za medije pogledajte u nastavku:
Prijedlog novih uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno–nastavna zvanja
- NEPRIHVATLJIVA PROCEDURA
- ŠTETA ZA SUSTAV I NASTAVNIKE
- PITANJE (NE)ODGOVORNOSTI I SUSTAVA
U akademskoj zajednici, na razini sastavnica u tijeku je rasprava o Odluci Rektorskog zbora kojom se definiraju novi uvjeti u pogledu nastavnog i stručnog rada za izbor u znanstveno–nastavna zvanja na fakultetima. Ti uvjeti bitno određuju obveze nastavnika na visokim učilištima jer o njihovoj ispunjenosti ovisi napredovanje nastavnika i njihov reizbor, a time i radno mjesto.
1) Novi uvjeti se donose na netransparentan način.
Bez obrazloženja ciljeva i strateške utemeljenosti donošenja novih kriterija, bez prethodne analize znanstveno-nastavne djelatnosti u okvirima važećih uvjeta koji su na snazi proteklo desetljeće, ali i ponajprije bez poštivanja demokratske procedure sukladno kojoj bi dokument trebao proći kroz primjerenu stručnu i javnu raspravu.
a) Rektorski zbor je bio dužan, a vezano za donošenje nacrta ove Odluke, savjetovati se sa zainteresiranom javnošću, a koja uključuje sve fakultete i umjetničke akademije te njihove zaposlenike, u trajanju od 30 dana, što nije učinjeno.
b) nacrt Odluke je posebno kasno postao javan na Sveučilištu u Zagrebu, tek 09. lipnja, 2017., a sva sveučilišta u Hrvatskoj su sukladno Zaključku Rektorskog zbora od 30. svibnja dužna dostaviti svoje primjedbe i komentare na nacrt Odluke najkasnije do 18. lipnja 2017. i to Povjerenstvu Rektorskog zbora.
c) Nigdje nije vidljivo tko su članovi Povjerenstva koji su napisali ovaj nacrt Odluke.
d) Na Sveučilištu u Zagrebu nije predviđeno nikakvo savjetovanje i diskusija na ovu temu, a koje bi nakon prikupljanja mišljenja sastavnica rezultiralo zajedničkim stavom Sveučilišta u Zagrebu
Znači, prilikom objavljivanja predmetnog nacrta Odluke došlo je do povrede procedure transparentnosti i demokratičnosti, koje moraju biti nezaobilazni standard rada svake akademske zajednice.
2) Novi uvjeti onemogućuju napredovanje velikoj većini nastavnika, ali omogućuju povlaštenoj manjini
Uvjeti pogoduju onima koji su ionako već izabrani u najviša zvanja. Posebno su sporni uvjeti koji idu ponajprije na štetu mladih znanstvenika ali dugoročno vode i prema „srozavanju“ nastavnog i stručnog rada u korist umrežavanja i jačanja političkog utjecaja. Nameću se kvazi uvjeti za ocjenu rada koji nemaju nikakve veze s nastavom i strukom.
Tako je kao uvjet za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti definirano obnašanje dužnosti rektora, prorektora, dekana, i članstvo u sveučilišnim ili drugim sličnim tijelima, niz drugih funkcija na koje se ne dolazi temeljem stručnosti za obavljanje posla nego temeljem izbora ili imenovanja;
Funkcije i dužnosti koje su izborne ni na koji način ne pokazuju ili dokazuju stručnost i nisu u vezi s nastavnim radom, a članstvo u tim tijelima se propisuje kao nužno za znanstveno – nastavno radno mjesto. Također, samo članstvo u tim tijelima ništa ne govori o (ne)kvaliteti rada u tijelima/povjerenstvima. Dobar ili loš rektor, dobar ili loš dekan, imaju jednako ispunjen uvjet za napredovanje.
Novi Uvjeti sugeriraju da radi obavljanja poslova drugog radnog mjesta (koji najčešće nema nikakve veze sa znanstvenim i nastavnim radom) postaju bolji nastavnici i znanstvenici.
Članstva u najvećem broju sveučilišnih i drugih javnih tijela i povjerenstava ostvaruju se po principu senioriteta, i mlađim je znanstvenicima teško dobiti uopće takve pozicije.
Smatramo kako oni nikako ne bi trebali biti kriteriji koje je nužno zadovoljiti, već eventualno kriteriji koji mogu zamijeniti neki od kriterija iz korpusa znanstvenog i nastavnog rada. Primjerice, ako je netko obavljao čelnu funkciju, razumno je da se u tom razdoblju nije mogao jednako kvalitetno posvetiti radu na kriterijima nastavnog doprinosa i kriterijima znanstveno-stručnog doprinosa. Suprotno tomu, ako je netko imao manje mogućnosti sudjelovanja u institucijskim dužnostima, to ga nikako ne čini lošijim nastavnikom i znanstvenikom. Smatramo da se uvjeti institucionalnog i društvenog angažmana mogu vrednovati, ali da napredovanje mora biti moguće i isključivo kroz angažman u kategorijama znanosti i visokog obrazovanja. Uvjeti institucijskog i društvenog angažmana ne smiju biti supstitut za izostanak znanstvene i nastavne uvjerljivosti.
Nadalje, više se ne uzima u obzir nastavni i stručni doprinos tijekom cijele karijere nastavnika kao do sada, već se za svako izborno razdoblje propisuju zasebni kriteriji koji su toliki da se sada od nastavnika za napredovanje traži u jednom izbornom razdoblju ono što se ranije tražilo u cijeloj karijeri- objavljivanje npr. dva sveučilišna udžbenika/znanstvene knjige/priručnika, unutar 5 godina. Ovo nije samo štetno za znanstvenika jer zahtjeva nesrazmjerni angažman, jer uz nastavu i znanost, u 5 godina mora napisati dvije knjige, nego ide i na štetu kvalitete.
Posebno zabrinjavajuće je da je neke uvjete gotovo nemoguće ispuniti – na sustav će utjecati krajnje negativno jer će ih zaposlenici biti prisiljeni ispunjavati i na neprikladne načine.
Primjerice: za docenta se traži recenziranje znanstvene knjige – to znači asistenti i poslijedoktorandi, osobe na početku znanstvene karijere trebaju recenzirati znanstvene knjige – publicirati će se samo da bi se recenziralo; osnivat će se akademske udruge da bi dodjeljivale nagrade (uvjet dobivanja nagrade); osnivati će se udruge civilnog društva i trgovačka društva da bi im se izmjenjivali čelnici (uvjet obnašanja čelne dužnosti u javnom, privatnom, civilnom sektoru).
PITANJE ODGOVORNOSTI REKTORSKOG ZBORA
Nije moguće ne postaviti pitanje odgovornosti za donošenje ovako nekvalitetnog nacrta Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja, a koji je „predvidio“ postojeće zakonske propise i od Hrvatskog sabora prihvaćene odredbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, pokušao uvesti neprihvatljivu netransparentnost i nedemokratičnost donošenja odluka u akademskoj zajednici, zanemario potrebu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u zakonom propisanom roku, i pri tome u sadržajnom smislu predložio odredbe koje bi cjelokupnom sustavu znanosti i visokom obrazovanju donijele velike štete.
