Očekujemo kvalitetnija i hrabrija zakonska rješenja

Uskoro će na Saboru biti rasprava i usvajanje konačnog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Sindikat znanosti sudjelovao je konzultativno tijekom izrade Zakona. Što su istine i zablude o ovom prijedlogu Zakona, njegove prednosti i slabosti i koja mjesta kritike zaslužuju najveću pozornost, a koja je kritika promašena?

Na konferenciji za medije govorili su:

• izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, predsjednica Velikog vijeća
• dr. sc. Tvrtko Smital, potpredsjednik Sindikata
• Vilim Ribić, glavni tajnik
• Matija Kroflin, pomoćnik glavnog tajnika

Za više informacija pogledajte video snimku konferencije i pročitajte tekst u nastavku:

(HINA) Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u utorak su pozdravili prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, ocijenivši ga značajnim, ali i nedovoljnim iskorakom u rješavanju problema koji muče trenutno hrvatska sveučilišta.

Sindikalci su pozdravili uvođenje programskih ugovora i prelazak na novi način financiranja ustanova visokog obrazovanja i znanosti, kao i ukidanje znanstvenih zvanja te uvođenje obavezne inicijalne akreditacije studijskih programa koja će spriječiti nekontrolirano upisivanje studenata na programe koji nemaju kadrovske ni infrastrukturne preduvjete.

Smatraju da su predloženim zakonom, koji će uskoro biti raspravljen u Saboru, bolje definirane akademska prava i slobode, kao i autonomija sveučilišta, kao brana zloupotrebama pojma akademske samouprave.

“Do sada na sveučilištu nije bilo nikakvog nadzora, kršio se zakon i šikanirali oni koji su misle drugačije. Pokušalo se uspostaviti kontrolu nad izborom čelnika fakulteta, vladao je kaos u financiranju i utrka za novcem dijela ljudi na sveučilištu”, ustvrdio je glavni tajnik sindikata Vilim Ribić na konferenciji za novinare, aludirajući na stanje na zagrebačkom sveučilištu.

Ovaj zakon, poručio je Ribić, treba odgovoriti na aktualne probleme visokog obrazovanja, prozvavši oponente “bliske upravi zagrebačkog sveučilišta da se bore za očuvanje postojećeg stanja”.

Predstavnici sindikata ukazali su i na pitanja koja nisu dovoljno razrađena u zakonskom prijedlogu, a smatraju ih važnim za sustav.

Nadzorne ingerencije države kao osnivača, u odnosu na praksu drugih demokratskih država, izuzetno su skromne, ocijenili su u sindikatu, a Ribić je zatražio od države da riješi “klike i klanove” na sveučilištu kako bi nastavnici bili posvećeni podučavanju i stručnom radu, kao i da se regulira plaćanje stručnog rada na sveučilištu, gdje sada, kaže, vlada kaos.

Skandaloznim je ocijenio da se radni odnosi podvode pod Zakon o upravnom postupku, umjesto kroz Zakon o radnim odnosima, što je za radnike nepovoljno rješenje, a proturječi pravnom sustavu RH.

Pomoćnik glavnoga tajnika Matija Kroflin kao nedostatak istaknuo je manjak regulacije jer se, kaže, u zakonu ne reguliraju stručni rad, vlastiti prihodi i školarine.

“Riječ je o ogromnom novcu koji ostaje ustanovama. To su vrući krumpiri za koje očito nije bilo hrabrosti u administraciji kako bi postavila sustav na zdrave noge”, rekao je Kroflin.

Predstavnici sindikata pozvali su resorno ministarstvo da u saborskoj proceduri amandmanima popravi zakonski prijedlog, iako što se tiče same rasprave ne očekuju više od političkih floskula o pitanju autonomije sveučilišta i uloge države u njihovu nadzoru.

Ključne riječi:

autonomija sveučilišta, programski ugovori, reforma znanosti i visokog obrazovanja, zakon o znanosti