Otvorena javna rasprava ORaH-ove sektorske politike za znanost i obrazovanje

Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) predstavio je na nedavno održanoj javnoj tribini u Zagrebu nacrt prijedloga politike znanosti i obrazovanja. Dokument su predstavili Mirela Holy, predsjednica ORaH-a i prof. dr. sc. Marina Biti, članica predsjedništva ORaH-a te mag. Ivan Buljan, voditelj ORaH-ovog Podforuma za znanost i obrazovanje,  a potom su ga komentirali nestranački stručnjaci, među kojima i naš predsjednik Sindikata, prof. dr. sc. Igor Radeka. Dokument je sada javno dostupan i na web stranicama ORaH-a te je otvorena javna rasprava koja će trajati do 15. listopada.

U svojem osvrtu na dokument, prof. dr. sc. Radeka kao njegov najbolji dio istaknuo je temeljitu analizu stanja i kritičnih točaka hrvatskog sustava obrazovanja i znanosti, koja proizlazi iz relevantnih baza podataka i niza znanstvenih istraživanja, kao i preporuku za njihovo otklanjanje. To je od posebne vrijednosti zato što nemamo odgovarajuću analitičku podlogu tako da se često naoko relevantna stajališta formiraju na temelju impresija. Posebna je velika pažnja u Politici s pravom posvećena inkluziji i poboljšanju statusa socijalno depriviranih slojeva jer sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj nepravedno zanemaruje ranjive skupine. Program se zalaže za njihovu pozitivnu diskriminiaciju. U tom kontekstu razvijeno je pet inovativnih implementacijskih programa: Saperaude, Pluralis, Orion, Nikola Tesla i Galileo.

Program bio značajno bolji kada bi veću pozornost posvetio holističkom pristupu sustavu cjeloživotnog obrazovanja. Dakle, ne samo u kvantitativnom pogledu koji podrazumijeva produljenja primarnog, sekundarnog i tercijarnog dijela formalnog obrazovanja na (uglavnom neformalno) obrazovanje odraslih. Vrlo je važno u tom pogledu sagledati strukturne promjene koje se trebaju izazvati dubinskom implementacijom cjeloživotnog obrazovanja unutar obrazovnog procesa. Naime, potrebno je izazvati konceptualnu promjenu odnosa između učenika i učitelja s dosadašnjeg usvajanja znanja (enciklopedijski pristup obrazovanju) na razvoj sposobnosti (egzemplarni pristup obrazovanju). Promjena odnosa unutar obrazovnog procesa ključna je kvalitativna promjena koja se dogodila u zemljama koje su implementirale novi koncept cjeloživotnog obrazovanja. S tom bi promjenom sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj bio ne samo pravedan, na čemu je usmjeren fokus pažnje ORaH-ovog programa, nego i moderniziran na tragu najrazvijenijih skandinavskih zemalja. Tek takav bi bio na razini potreba modernog društva – kako u pogledu gospodarstva tako i razvoja civilnog sektora, tj. demokratizacije društva.

Naravno, ta dubinska promjena nije pitanje bilo čije jednokratne odluke nego dugoročnog strateškog razvoja, procesa koji se razvija promišljenom prosvjetnom (obrazovnom) politikom. Za to je potreban politički, ali i širi društveni konsenzus oko toga da su sustavi odgoja i obrazovanja te znanosti ključne razvojne poluge društva, investicija u budućnost a ne potrošnja kako ih se još uvijek tretira.

Sustavi obrazovanja u razvijenim se zemljama kontinuirano mijenjaju i to prije svega na temelju ekspertnih analiza i preporuka timova stručnjaka pri čemu politika osigurava financijske i organizacijske preduvjete za implementaciju mjera. U svemu tome je vrlo značajan odgovarajući odnos prema odgajateljima, učiteljima i profesorima na kojima počiva sustav odgoja i obrazovanja a koji su sada u Hrvatskoj zanemareni.

Konačno, da bi se implementirao ORaH-ovog Program na odgovarajući način preporučuje se dodatna razrada akcijskog plana njegove provedbe s precizno utvrđenim mjerama i nositeljima u održivoj vremenskoj dinamici.

Iz priopćenja ORaH-a izdvajamo:

Prijedlog obrazovne i znanstvene politike ORaH-a usklađen je se s prioritetima Strategije Europa 2020 te ulogu obrazovanja i znanosti vezuje uz usvojene ciljeve i vrijednosti pametnog, održivog i uključivog rasta. Provedena analiza identificira problemska žarišta cijeloga sustava, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, preko osnovnog, srednjeg visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja, pa sve do znanosti, tehnologije i inovacija. Rezultati detaljno provedene analize upozoravaju na nedovoljnu pripremljenost hrvatskog odgojnog, obrazovnog i znanstvenog sustava za ostvarenje ciljeva europske razvojne strategije.

ORaH predlaže niz proaktivnih mjera koje trebaju doprinijeti popravljanju takva stanja među kojima su: povisivanje obveznog obrazovanja s 8 na devet godina kroz sustavno i cjelovito uvođenje obvezne i besplatne predškole uz plansko osiguravanje prostornih i kadrovskih uvjeta; viši stupanj prilagođavanja sustava strukovnoga obrazovanja potrebama tržišta rada; revizija načina implementacije Bolonjskog procesa; povisivanje vlastitih ulaganja u istraživanja; razvijanje disciplina i studijskih programa relevantnih za održivi razvoj; internacionalizacija studiranja i znanstvenoga rada; poticanje i razvijanje inovacijske kulture i samoga inovatorstva; uvođenja čitavoga niza socijalno inkluzivnih mjera itd. U iznijetom se prijedlogu posebno upozorava na potrebu obuzdavanja nefunkcionalnoga širenja administrativnog aparata, a na štetu prohodnosti i funkcionalne usmjerenosti cijeloga sustava.

Glavne pokretačke poluge ORaH-ove politike obrazovanja i znanosti čine tzv. implementacijski programi. Riječ je o pet programa koji nose nazive SAPERAUDE, PLURALIS, ORION, NIKOLA TESLA i GALILEO, pri čemu se svaki pojedini program strukturira kroz pakete međusobno usuglašenih mjera i aktivnosti. Osnovu za razvijanje svakog programa čine strateški prioriteti predstavljene politike: skrb o kvaliteti, funkcionalnosti i odgovornosti u obrazovanju i znanosti; povisivanju standarda socijalne osjetljivosti; razvijanje i mobiliziranje ljudskih resursa; aktivno uvođenje inovacijskoga pristupa te dinamizacija i fleksibilizacija cijeloga sustava. Sinergijskim djelovanjem svih pet programa teži se ostvarenju osnovne svrhe predložene politike, a to je stvaranje kvalitetnog, socijalno inkluzivnog, funkcionalnog, fleksibilnog i dinamičnog sustava kao trajnog generatora vrijednosti koje će doprinijeti održivom razvoju Hrvatske.

Ključne riječi:

Igor Radeka, javna rasprava, Mirela Holy, ORaH, politika u znanosti i visokom obrazovanju