Pokušaj pomoći znanstvenim novacima
Veliki broj znanstvenih novaka ostat će ove i u iduće dvije godine bez radnih mjesta, unatoč tome što su doktorirali i ispunili sve svoje obveze na vrijeme. Posljedica je to isteka ugovora na određeno vrijeme od 6 + 4 godine i stanovite zasićenosti kadrovima u visokom obrazovanju i znanosti.
Doktori znanosti na ulici. Kako to spriječiti? Sastanak u Ministarstvu.
Novaci kao studenti-stipendisti!? Ozbiljna prijetnja sustavu.
Doktori znanosti na ulici. Kako to spriječiti? Sastanak u Ministarstvu.
Veliki broj znanstvenih novaka ostat će ove i u iduće dvije godine bez radnih mjesta, unatoč tome što su doktorirali i ispunili sve svoje obveze na vrijeme. Posljedica je to isteka ugovora na određeno vrijeme od 6 + 4 godine i stanovite zasićenosti kadrovima u visokom obrazovanju i znanosti. Prema procjeni Ministarstva, radi se o 67 novaka u 2012., 146 novaka u 2013. i 255 novaka u 2014. godini u cijeloj zemlji.
O tome kako pomoći da što više ljudi nađe posao u znanosti i na sveučilištu, ili uopće neki posao primjeren njihovim kvalifikacijama, raspravljalo se u četvrtak 1. ožujka ove godine na sastanku znanstvenih novaka, predstavnika Sindikata i predstavnika Ministarstva znanosti na čelu s pomoćnikom ministra Sašom Zelenikom.
Predstavnici asistenata iznijeli su više ideja i prijedloga za rješenje ovog pitanja od kojih ovdje spominjemo neke: politika zapošljavanja koja će predvidjeti da se na svaka 2 umirovljena sveučilišna profesora otvore 3 nova docentska radna mjesta; nakon isteka ugovora o radu, predvidjeti produženje ugovora za još određeno vrijeme; pokretanje industrijskog post-doktorata, uz sufinanciranje 50% plaće od strane Ministarstva; zamrzavanje statusa znanstvenim novacima pred istek ugovora, s obvezom odlaska u inozemstvo na post-doktorsko usavršavanje; nakon isteka ugovora, zapošljavanje znanstvenih novaka na određeno vrijeme kao stručnih suradnika u znanosti, kao kratkoročno rješenje, itd.
Predstavnici Sindikata upozorili su na imperativ pronalaženja poslova za ove ljude koje je sustav odškolovao te u njih cijelo društvo uložilo znatna sredstva. Ako sustavu ne treba toliko ljudi onda ih u sustav ne treba primati toliko, ali ako su bili godinama pripremani za visoko stručni rad onda je društvo radi sebe obavezno za njih pronaći radna mjesta. Situaciju bitno otežava nespremnost gospodarstva za apsorpciju tih ljudi. Prijeti najgora posljedica. Proizlazi da su zapravo ljudi pripremani za druge zemlje, a ne svoju vlastitu. Hrvatska, po mišljenju Sindikata ima manjak zaposlenih ljudi u sustavu budući da znatan broj ljudi drži nastavu u radu iznad norme, a to posvjedučuju i usporedbe s drugim zemljama. S time se gospodin Zelenika nije složio iznoseći prihvatljivi omjer nastavnika i studenata u prosjeku.
Sindikat se složio da je potrebno učiniti promjene u pravcu ograničenja mogućnosti ostanka na radnom mjestu iza 65 godine, budući da je to u nekim sredinama postalo pravilo. Trebalo bi, po mišljenju Sindikata zadržati samo one starije kolege koji su svojim stručnim renomeom u stanju organizirati i dobiti nove projekte i tako osigurati sredstva za svoje radno mjesto. Također, predloženo je za kvalitetne starije kolege i radno mjesto na pola radnog vremena, pri čemu bi držali ili nastavu ili znanost, a pola takve plaće je ekvivalent cijele plaće jednog docenta. Nadalje, predloženo je da se novacima omoguće tzv. naslovna radna mjesta (za koje bi se dobivala plaća) po uzoru na Sloveniju.
Gospodin Zelenika je upozorio da bi se problem mogao riješiti izmjenama zakonskih odredbi kojima bi se predvidjelo ostajanje na radnom mjestu dulje od 65 godina samo kroz sredstva projekata ili vlastita sredstva ustanova. Na taj način bi se oslobodila mnoga radna mjesta na sveučilištu za ove mlade ljude. Uz to, MZOS predviđa okrupnjavanje znanstvenih projekata, koje će financirati Zaklada, a ne Ministarstvo. Plaće doktoranda i post-doktoranda financirale bi se iz troškova projekta, čime bi se omogućila veća fleksibilnost za znanstvene novake. Također, kao jedno od rješenja je pretvaranje vanjske suradnje u radna mjesta.
Novaci kao studenti-stipendisti!? Ozbiljna prijetnja sustavu.
Ministarstvo će razmotriti sve takve prijedloge. U raspravi se saznalo i za razmišljanje Ministarstva da ukine radna mjesta znanstvenih novaka i da uvede sustav novaka kao studenata-stipendista po uzoru na neke europske zemlje. To je izazvalo priličnu konsternaciju kod prisutnih. Sindikat je jasno dao do znanja da će se tome oštro protiviti.
Upozorili smo da je to apsolutno neprimjereno. Ljudi između 25 i 30 godina života ne smiju više biti studenti, jer njihovi vršnjaci već ostvaruju profesionalne karijere. Ljudi u tim godinama imaju pravo na zasnivanje obitelji. Stoga bi to bio napad na privlačnost ulaska u znanost i visoko školstvo, sa svim veoma štetnim posljedicama već viđenim u zapadnim zemljama koje imaju takva rješenja. Osim toga rad na doktoratu je rad, a ne studiranje, što pretpostavlja radni odnos. Mnoge male zemlje, poput naše, čuvaju svoj znanstveni sustav time što najbolje mlade ljude privlače radnim mjestom. Također, Hrvatska je siromašna zemlja i takvo rješenje stavilo bi dodatni teret za mlade ljude. Nije kompatibilno uvoditi besplatno studiranje (što je pomoćnik najavio) a istovremeno rušiti jedan međunarodno dobro ocijenjeni sustav radnih odnosa, socijalno pravedan i profesionalno stimulativan.
Novi sustav pogodovao bi jedino Državnom proračunu. Bojimo se da je to i jedini stvarni motiv. Smanjenjem izdvajanja za znanost i obrazovanje Vlada RH je popločila put ovakvim neprihvatljivim i opasnim idejama.
U Zagrebu, 6. ožujka 2012. godine.
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća
Kristina Begović, prvi tajnik
Ključne riječi:
MZOS, pregovori, Saša Zelenika, ugovor o radu, znanstveni novaci
