Priopćenje za javnost
Senat Zagrebačkog sveučilišta donio je odluku o poništenju nultih kvota na tri smjera Hrvatskih studija. Primjećujemo da ne postoji jasna politika sveučilišta, jer bi tada pristup Hrvatskim studijima bio nedvosmislen, a odluka brza i jasna unaprijed.
S onu stranu ispravnosti ili neispravnosti odluke Senata Zagrebačkog sveučilišta o poništenju nultih kvota na tri smjera Hrvatskih studija, važno je javnost upozoriti na mnogo veći problem koji se razotkriva iz ove odluke. Senat je donosio tešku odluku, što se vidi i iz rezultata glasovanja.
Rasprava i članovi Senata kretali su se na razmeđima različitih kriterija: npr. jesu li važniji studenti, je li važna kvaliteta studija za odluku o kvotama, ima li potrebe za takvim kadrovima, što je misija tih studija, zašto financirati na dva različita mjesta proizvodnju istih kadrova, imaju li nastavnici na Hrvatskim studijima odgovarajuće uvjete i zvanja, trebamo li konkurenciju u okviru istog sveučilišta itd. Na kraju je Senat tijesnom većinom promijenio svoj zaključak od prije četiri mjeseca, i ukinio nulte kvote, bez novog argumenta, osim ako prosvjed studenata nije to bio.
Takva odluka i način njenog donošenja upućuje nas na izostanak vizije, strategije i konzistentne visokoobrazovne politike Sveučilišta u Zagrebu, i to ne samo sadašnjeg Senata već i svih dosadašnjih senata u zadnjih deset godina. Da postoji jasna politika sveučilišta, u kojoj se znaju prioriteti, u kojoj nije upitna misija određenih studija i institucija, u kojoj se prepoznaju područja u kojima je konkurencija potrebna, a u kojima štetna, u kojoj postoji usklađenost kapaciteta sveučilišta i društvenih potreba, tada bi pristup Hrvatskim studijima bio nedvosmislen, a odluka brza i jasna unaprijed.
U sadašnjim okolnostima ovakve dileme ne mogu se konzistentno riješavati, ako se nema kriterija, ako institucija kao institucija ne zna što hoće i ako se problemi riješavaju od slučaja do slučaja. Međutim, suvislu politiku naših sveučilišta nije niti moguće izgraditi na sadašnjim zakonskim pretpostavkama, koje pretvaraju Sveučilište u Zagrebu u dezintegrirani konglomerat u mnogo čemu divergentnih interesa.
Valja se nadati da će novi zakon stvari popraviti, iako držimo da to neće napraviti na konzistentan, jasan i uspješan način, jer ne raskida dovoljno odlučno s neodrživim rješenjima iz sadašnjeg sustava. Naime, bez istinski integriranog sveučilišta, sa članovima senata koji odgovaraju cjelini sveučilišta, a ne pojedinim njegovim dijelovima, nije moguća niti razvojna politika niti strategija.
Stoga se pitamo, kakve će tek teškoće nastupiti s promjenom načina financiranja, kada prema novom Zakonu počne podjela lump suma unutar sveučilišta, tj. kada svi novci za potrebe naših fakulteta stignu u cjelini na sveučilište? Kako će se donositi takve osjetljive odluke, u okviru kojih prioriteta i kriterija?
Zagreb, 11.06.2003
Za Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća
Odabrano iz tiska: – Vjesnik, 09.06.2003. – Jabuka razdora – paralelni studiji psihologije, povijesti i novinarstva – Jutarnji list, 10.06.2003. – Hrvatskim studijima ostala upisna kvota od 120 mjesta – Vjesnik, 11.06.2003. – Sretne studente treba žaliti
