Teško narušeno pravo Filozofskog fakulteta na akademsku samoupravu

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Na jučerašnjoj sjednici Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio je Odluku i prijedlog rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o uskrati izdavanja suglasnosti na programe rada dvaju kandidata za dekane Filozofskog fakulteta. Tako je ponovno produljena kriza upravljanja Filozofskim fakultetom koja traje od lipnja prošle godine kada je odlukom rektora Borasa smijenjena tadašnja dekanica Fakulteta. Zaposlenicima Filozofskog fakulteta tada čak nije dozvoljeno da sami odaberu osobu obnašatelja dužnosti do izbora novog dekana, na što prema Zakonu imaju pravo, već do današnjeg dana Filozofskim fakultetom upravlja od rektora Borasa imenovani vršitelj dužnosti koji po svojim kvalifikacijama ne zadovoljava temeljne zakonske uvjete za tu funkciju.

Senat je svoju jučerašnju odluku donio većinom glasova. U redovnim okolnostima rada Senata ovakav ishod glasačkog procesa govorio bi u korist utemeljenosti donesene odluke i opravdanosti rektorova postupanja. Međutim, odlukom rektora Borasa već gotovo godinu dana ukinuta je mogućnost diskusije na sjednicama Senata, budući da se sjednice Senata održavaju na način da članovi Senata šalju svoje glasove o pojedinim točkama dnevnog reda na jednu e-mail adresu u Rektoratu, a njihove komentare i razmišljanja o pojedinim točkama moguće je vidjeti tek mjesec dana nakon održane sjednice, nakon što su sve odluke donesene na temelju prethodnog glasanja. Stoga je jasno da su članovi Senata od aktivnih sudionika u rješavanju problema i kreiranju politika Sveučilišta svedeni na instrument upravljanja jedne uske grupe najviše hijerarhijski pozicioniranih osoba ovog Sveučilišta, čije su odluke, na žalost, već više puta bile u sukobu s temeljnim načelima i vrijednostima akademske zajednice.

Naime, minimum slobodne akademske rasprave u pogledu sadržaja predloženih rektorovih uskrata suglasnosti na programe rada obaju kandidata za dekana Filozofskog fakulteta pokazao bi da bitni razlozi uskrate nisu povezani ni sa kojim važnim sadržajem samih dekanskih programa. Uskrata suglasnosti opravdava se javnim istupanjem i djelovanjem obaju kandidata pri čemu se jednog kandidata optužuje za „opstruktivni aktivizam“, a drugu kandidatkinju proziva za javno kritiziranje kandidature kolege koji je dio svog dekanskog programa prepisao. Ovakvim stavom rektor poručuje da ako članovi akademske zajednice žele postati dekani, moraju paziti da se njihovo javno djelovanje i iznesena riječ ne kosi sa stajalištima, interesima i prosudbama uprave Sveučilišta, bez obzira koliko točna ili opravdana bila. Radi se o nedopustivom ograničavanju prava slobode govora i javnog nastupa u demokratskom društvu. Posebno je zabrinjavajuće da takvo ograničavanje dolazi iz hijerarhijski najviših krugova akademske zajednice.

Brine i činjenica da rektor kao razlog uskrate suglasnosti navodi i izostanak očekivane negativne deklaracije kandidata o radu nedavno smijenjene Uprave Filozofskog fakulteta, kao dokaz privrženosti kandidata za dekana sadašnjoj upravi Sveučilišta. Takvim deklaracijama ne može biti mjesta u sveobuhvatnim planovima rada jednog visokog učilišta koje gleda u budućnost, a ne u prošlost Fakulteta. Jedinu deklaraciju koju jedan rektor ima pravo tražiti kao preduvjet izbora na dužnost dekana je bezuvjetna odanost sveučilišnim i akademskim vrijednostima, zakonima, statutima i etičkim propisima.

Na žalost, jučerašnja sjednica Senata pokazuje da je autonomija sveučilišta pod vodstvom rektora Borasa prestala biti okvir za realizaciju akademskih prava i sloboda, već upravo suprotno, ovakvim događanjima teško je narušeno pravo Filozofskog fakulteta na akademsku samoupravu.

U Zagrebu, 27. siječnja 2021. godine.

izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić,

predsjednica Velikog vijeća
Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, v.r.

Ključne riječi:

autonomija sveučilišta, Damir Boras, filozofski fakultet, izbor dekana, Sveučilište u Zagrebu