Izmjene Zakona o radu i pratećih propisa

Izrađen je konačni prijedlog Zakona o radu (ZOR), koji je dovršen 12.05. ove godine. U odnosu na prijedlog iz siječnja, o kojem smo vas već informirali na našim web stranicama (sve o Zakonu o radu…), došlo je do nekih značajnih novina. Udovoljeno je određenim zahtjevima svih sindikata, tako da se skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina ublažilo, pa smanjenja tih prava neće biti onako radikalna kao što je to bilo predlagano u siječnju. U Zakon su unesene za sindikate bitne izmjene odredaba o kolektivnim radnim odnosima.

Moramo se pohvaliti i činjenicom da su usvojena mnoga naša rješenja, a osobito naglašavamo zadovoljstvo zbog usvajanja ideje o doprinosu solidarnosti, čime bi se konačno mogla ukloniti nepravda da cijenu borbe za radnička prava plaćaju samo jedni, dok korist od toga imaju svi. Ovdje navodimo glavne promjene koje predlaže novi ZOR, a koje su stavljene u odnos sa formulacijama u dosadašnjem ZOR-u ili s prijedlozima iz siječnja, kako biste dobili što bolji uvid u rješenja ostvarena pregovorima.

UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

S obzirom na zabranu poslodavcu da sklapa ugovore o radu na odre?eno vrijeme za neprekinuto razdoblje duže od 3 godine, vraćen je kriterij iz sadašnjeg ZOR-a: poslodavac ne smije sklopiti takav ugovor za obavljanje istih poslova, bez obzira na broj radnika koji bi se pri tome izmijenili. Na taj način napušten je predloženi subjektivni kriterij prema kojem je bilo bitno samo to da se ugovor ne može sklopiti s istom osobom dulje od 3 godine, ali bi se nakon toga mogao zaposliti netko drugi na poslovima koje je ta osoba obavljala. Prihvaćeno rješenje to onemogućuje, te ga stoga smatramo boljim. Propisana je i posljedica za slučaj da poslodavac ne sklopi ugovor o radu u pisanom obliku: smatrat će se da je s radnikom sklopljen ugovor o radu na neodre?eno vrijeme, a poslodavac neće moći dokazivati suprotno.

OTKAZNI ROKOVI

U odnosu na prijedlog ZOR-a iz siječnja, produljeno je trajanje otkaznih rokova za zaposlenike do 20 godina radnog staža kod istog poslodavca. Otkazni rokovi sada iznose: – 2 tjedna – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine – 1 mjesec – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno 1 godinu – 1 mjesec i 2 tjedna – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno 2 godine – 2 mjeseca – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno 5 godina – 2 mjeseca i 2 tjedna – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno 10 godina – 3 mjeseca – ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno 20 godina + 2 tjedna radniku starijem od 50 god. / + 1 mjesec radniku starijem od 55 god.

OTPREMNINE

Otpremnine bi trebale iznositi minimalno 1/3 prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, a najviše 6 takvih plaća. To je kompromisno rješenje između sadašnjeg stanja i siječanjskog prijedloga Zakona. Gledano u proporcijama, nažalost opet najviše gube radnici koji imaju preko 20 godina radnog staža kod istog poslodavca.

ZAŠTITA RADNIKA U SLUčAJU PRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE

Prema novom ZOR-u, radnika koji prijavi moguću korupciju štitit će se od otkaza, pa čak i šikaniranja u radnom odnosu. Ta se odredba može razumjeti i kao ohrabrenje radnicima za veći angažman u borbi protiv korupcije, a u vezi prijetnji poslodavaca otkazom.

KOLEKTIVNI RADNI ODNOSI

Značajnije novosti za koje smo se izborili:

• odnos sindikata i radničkog vijeća – ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ZOR-om. Radničko vijeće dužno je redovito obavještavati radnike i sindikat o svom radu, primati njihove poticaje i prijedloge.
• poništenje izbora, raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegova člana – poništenje može tražiti ne samo sindikat koji je predložio nekog kandidata, već svaki sindikat koji ima članove zaposlene kod poslodavca.

Također, prema najnovijem prijedlogu ZOR-a, za navedene odluke bio bi nadležan Županijski sud koji bi o navedenim zahtjevima morao odlučiti u roku od 4 dana, odnosno povodom žalbe Vrhovni sud u roku od 5 dana.- uskrata suglasnosti na odluke poslodavca – poslodavac je dobio rok od 15 dana u kojem može tražiti da suglasnost sindikata/radničkog vijeće nadomjesti sudska odluka- najmanje 1 sindikalni povjerenik ima zaštitu od otkaza sukladno ZOR-u- doprinos solidarnosti – kolektivnim ugovorom može se ugovoriti obveza za radnike-nečlanove sindikata da za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora plaćaju naknadu za njime ugovorene povoljnosti. Takav kolektivni ugovor stupio bi na snagu tek pošto bi ga radnici prihvatili na referendumu. Doprinos bi mogao iznositi do 65% članarine koju članovi plaćaju sindikatu, odnosno do 1% neto plaće radnika.

PRATEĆI PROPISI I REFORMA PRAVOSUĐA

Budući da Zakon o radu doživljava radikalne izmjene, bit će potrebno sukladno tome izmijeniti veći broj propisa, odnosno donijeti niz novih propisa.Većina novih propisa te planiranih izmjena poslužit će kao kompenzacija u odnosu na ono što će radnici izgubiti novim Zakonom o radu, dok bi dio njih trebao služiti građanima da efikasnije i brže zaštite svoja prava, pa tako i prava iz radnih odnosa. Tako su u prvoj, kompenzacijskoj, skupini Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojim će se produljiti najdulje razdoblje primanja naknade za slučaj nezaposlenosti sukladno skraćivanju otkaznih rokova, a smanjenje otpremnina kompenzirat će se isplatom jednokratne naknade radnicima s 20 i više godina radnog staža kod istog poslodavca koji su dobili poslovno uvjetovani otkaz, a visina te naknade ovisit će o godinama staža; Kazneni zakon kojim bi se od sada posebno inkriminirala neopravdana neisplata plaće u propisanom razdoblju i neprijavljivanje radnika tijelima zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja, te se pooštrava kazna za kaznena djela kojima se štite radnici.

Predviđa se i kaznena odgovornost odgovorne osobe u slučaju neizvršavanja pravomoćne odluke suda kojom su utvrđena prava iz rada. Zakonom o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba planira se propisati kaznena odgovornost pravne osobe za kršenje propisa iz područja rada; Zakon o zaštiti radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca uređivat će način isplate dijela potraživanja radnika prema poslodavcu, i to iz sredstava državnog proračuna; Zakon o zaštiti na radu koji bi trebao olakšati provedbu zaštite na radu, te povećati učinkovitost inspekcije rada glede kršenja njegovih odredbi; Zakon o prekršajima i Zakon o državnom inspektoratu također je potrebno izmijeniti. Pri tome se osobito zalažemo za proširenje mogućnosti inspekcije rada za izricanje kazni na licu mjesta (sindikalni prijedlog izmjena…).

U drugoj skupini koja se odnosi na reformu pravosu?a najznačajnije su izmjene Zakona o parničnom postupku, koje bi trebale rezultirati efikasnijim i bržim provođenjem parnica pred sudom. U radnim sporovima bit će propisan rok za odgovor na tužbu od 8 dana, rok od 30 dana za zakazivanje glavne rasprave u slučaju kad spor pokreće radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu, rok od 6 mjeseci za dovršenje prvostupanjskog postupka. U ovim sporovima sudio bi sudac pojedinac, a ne vijeće kao do sada. Iz odre?enih važnih razloga sud bi mogao odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu odluke.

Za nas je od posebne važnosti i odredba o tome da je u slučaju spora protiv RH potrebno prethodno obraćanje Državnom odvjetništvu RH sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Mijenja se i Ovršni zakon s ciljem ubrzanja postupka ovrhe na način da se dužnik ne bi više štitio u sadašnjoj mjeri koja pogoduje građanskoj i poslovnoj nediscipliniranosti. Bit će donesen novi Zakon o izvanparničnom postupku kojim će se ustanoviti nadležnost javnih bilježnika za postupanje u izvanparničnim predmetima u što je moguće većoj mjeri. Planiraju se i izmjene Zakona o kaznenom postupku da bi se još više ubrzao tijek kaznenog postupka i spriječile zlouporabe prava sudionika u tom postupku.

ZAKLJUčAK

Može se rezimirati da je sadašnjim prijedlogom došlo do značajnog pozitivnog pomaka s obzirom na rješenja kakva su bila predložena u siječnju. To se prije svega odnosi na novosti u području kolektivnih radnih odnosa, a što je postignuto isključivo zalaganjem sindikata. Također, primjetan je pozitivan odnos predlagača prema promjeni i/ili uvođenju novih pratećih propisa iz domene reforme pravosu?a, čime bi bila osigurana zaštita radnika i efikasna primjena ZOR-om definiranih prava.

Isto tako, naglašavamo da se skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina, kao inače najsporniji dio prijedloga, ublažilo u odnosu na prethodni prijedlog (pogotovo uvođenjem navedenih promjena u području pratećih propisa), iako tim segmentom i dalje ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. No, držimo da je konačni prijedlog Zakona o radu u ovakvom obliku ipak znatno bolje rješenje te ga smatramo izbalansiranim.

U Zagrebu, 05. lipnja 2003.

Iva Bolanča, tajnik-pravnik

Odabrano iz tiska: Vjesnik: Matica sindikata javnih službi neće na referendum o ZOR-u Večernji list: Vilim Ribić sindikatima: Protivim se referendumu

---

Ključne riječi:

Zakon o radu