Novi koeficijenti u znanosti i visokom obrazovanju
Objavljujemo nove koeficijente, njihov utjecaj na promjenu pojedinih plaća te zahtjev za korekcijama tih koeficijenata koji smo jučer uputili nadležnim ministarstvima.
AŽURIRANO 11.1. U 15:45 NOVIM TABLICAMA!
Cjelovita uredba za sva radna mjesta u javnim službama Sindikatu još uvijek nije dostupna. Sukladno tome, u ovom trenutku ne raspolažemo koeficijentima za nenastavna i neznanstvena radna mjesta temeljem kojim bi mogli prikazati rast plaća na tim radnim mjestima, a nemamo ni koeficijente za neka specifična radna mjesta poput knjižničara.
Netom prije blagdana dobili smo prijedlog Vlade RH za nove koeficijente znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih, znanstvenih, nastavnih i suradničkih radnih mjesta. U tom prijedlogu Vlada je, tragom djelovanja Sindikata, napravila neke pomake u odnosu na ranije najavljene koeficijente asistenta i redovitog profesora, no ti pomaci nisu dovoljni. Sukladno tome jučer smo Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Ministarstvu rada uputili zahtjev za dodatnim korekcijama koeficijenata.
U tablici niže možete vidjeti nove koeficijente koje Vlada predlaže, njihov efekt na trenutnu bruto plaću te koeficijente koje predlaže Sindikat. Cilj prijedloga Sindikata je da rast plaća za sva radna mjesta u znanosti i visokom obrazovanju u prošloj i ovoj godini bude približno jednak. Sukladno tome, Sindikat predlaže veće povećanje za radna mjesta koja su protekle godine, ali i ranije bila zapostavljena.
Napomena: novi Zakon o plaćama predviđa uključivanje prosvjetnog dodatka i dodatka od 6,11 posto u novi koeficijent koji Vlada predlaže. Sukladno tome, ti dodaci nestaju, a kompenzira ih uvećanje koeficijenta. Isto se događa i s dodatkom za poslijediplomski studij za ona radna mjesta za koja je taj dodatak uvjet. Promjene prikazane u tablici uzimaju u obzir te činjenice.
Cilj je rast plaća iznad 30 posto u odnosu na početak prošle godine
Rast koeficijenata nije jedini mehanizam rasta plaća u zadnjih godinu dana. Sindikat se zalagao prvenstveno za rast kroz osnovicu, no Vlada je išla drugim putem. Osnovica je rasla kumulativno samo 7 posto prošle godine, dok je većina zaposlenika u sustavu značajniji rast osjetila uvođenjem fiksnih dodataka od 100, 80 i 60 eura. Ti dodaci doveli su do narušavanja međuodnosa unutar sustava te je cilj Sindikata kroz novi sustav koeficijenata podići sve plaće u sustavu, zadržati odnos između plaće asistenta i redovitog profesora u trajnom izboru te u najvećoj mogućoj mjeri zadržati međuodnose znanstveno-nastavnih, nastavnih i suradničkih radnih mjesta koji su postojali početkom 2023. godine. Za te ciljeve Sindikat je dobio i širu potporu ključnih tijela u sustavu. Više OVDJE.
Svojim prijedlogom koeficijenata Vlada predlaže da se raspon između plaće asistenta i plaće redovitog profesora u trajnom izboru dodatno smanji na 1:2,5 dok je početkom 2023. iznosio 1:2,8, a u nekim ranijim vremenima i više od 1:3.
Takvo sužavanje raspona nije posljedica značajnog rasta plaća asistenata, već je posljedica neadekvatnog povećanja plaća najviših radnih mjesta, čime se nastavlja njihova degradacija koja traje još od početka financijske krize, otprilike 15 godina.
U tablici niže možete vidjeti efekte prijedloga Sindikata po pitanju ukupnog rasta plaća u odnosu na početak prošle godine (uključuje i rasta osnovice i fiksne dodatke od 100,80 i 60 eura)
Sindikat je kao orijentir zadržao predloženi početni koeficijent asistenta od 1,95 te smo zatražili uvođenje druge stepenice asistentskog radnog mjesta, nužne za povećanje atraktivnosti sustava mlađim ljudima. Na taj bi način asistenti nakon što im tema bude odobrena ostvarili dodatno povećanje plaće od 7,7 posto. Sindikat u daljnjim razgovorima s Vladom ima i druge opcije dodatnog unaprjeđenja pozicije asistenata.
Koeficijenti za ostala radna mjesta podešavaju se u skladu s dosadašnjim rasponom između asistentskog radnog mjesta i radnog mjesta u trajnom izboru uz neke manje promjene koje je Malo vijeće Sindikata ocijenilo smislenima.
Sindikat se u ovom trenutku fokusirao na zadržavanje raspona između početnog i najvišeg radnog mjesta u sustavu. Razlog za to je što prema našim trenutnim saznanjima do toga ne dolazi u sustavima poput prosvjete ni u sustavu zdravstva te za navedeno nema nikakvog stručnog opravdanja. Štoviše, ono će djelovati negativno na ukupnu atraktivnost radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju.
No, najvažnije je da novi sustav koeficijenata dovodi do rezultata koji u cjelini nisu prihvatljivi. Naime, plaće za 80 posto radnih mjesta za koje smo dobili koeficijente na kraju 2024. bit će u lošijoj poziciji u odnosu na druge plaće u zemlji nego 2016. godine, na početku prvog mandata ove Vlade. U najgoroj poziciji našla bi se radna mjesta redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru te usporediva znanstvena radna mjesta.
Takva društvena degradacija za Sindikat nije prihvatljiva, a ne bi smjela biti ni za Vladu RH.
Sukladno našim prijedlozima, za osnovna radna mjesta zatražili smo i korigiranje koeficijenata za položajna radna mjesta te da se drugi obećani sastanak održi u što je moguće kraćem roku kako bismo dobili dodatne informacije o prijedlozima Vlade te, po potrebi, mogli dati protuprijedloge i na njih.
Podsjećamo da smo zbog neadekvatnog vođenja procesa izrade koeficijenata nedavno organizirali i prosvjed. Više o tom prosvjedu pročitajte OVDJE.
Ključne riječi:
koeficijenti, novi sustav koeficijenata, povećanje plaća, uredbe o koeficijentima