Revidirana analiza Sporazuma i Vjerodostojnog tumačenja

Dvanaest sindikata državnih i javnih službi u utorak, 11. lipnja 2013. godine stavilo je potpis na Sporazum o promjeni visine plaće u državnim i javnim službama, čime je Sporazum stupio na snagu. Njime se Vlada RH obavezuje da u 2013. godini neće smanjivati razinu plaća niti dirati dodatke na plaće temeljem radnog staža, kao i da će otvoriti pregovore o povećanju plaća kada BDP poraste tri uzastopna tromjesečja na međugodišnjoj razini, a deficit državnog proračuna bude manji od 3 posto.Uz Sporazum, sindikati i Vlada su potpisali i vjerodostojno tumačenje odredaba članka 2. i članka 4. Sporazuma kojim se uvjeti Sporazuma dodatno pojašnjavaju, a obje strane obvezuju da će te uvjete tumačiti upravo na taj način i nikako drugačije.

Iako su službe Sindikata znanosti bile aktivno uključene u sastavljanje Vjerodostojnog tumačenja Sporazuma o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, Sindikat znanosti nije potpisnik navedenog Sporazuma pa ni Vjerodostojnog tumačenja.

Svi ključni razlozi za odluku o nepotpisivanju ostali su i dalje unatoč potpisivanju Vjerodostojnog tumačenja kojim je tek uklonjen dio tehničkih i stručnih propusta. Međutim, Vlada nije prihvatila u potpunosti rješenja koja su sindikati tražili, pa ostaju još neke nedoumice.

Razlozi zašto Sindikat znanosti nije potpisnik objašnjeni su u dolje prikazanoj revidiranoj analizi Sporazuma. Nova analiza razlikuje se od one objavljene 5. lipnja na web stranicama Sindikata znanosti jer uključuje i objašnjenje Vjerodostojnog tumačenja kojeg su sindikati potpisali zajedno sa Sporazumom. Dijelovi koji se razlikuju u odnosu na prvu analizu označeni su crvenom bojom.

REVIDIRANA ANALIZA
SPORAZUMA O PROMJENI VISINE PLAĆE I NJEGOVOG VJERODOSTOJNOG TUMAČENJA

INTERESNI ASPEKTI

Sindikati su u referendumskim materijalima napisali i od članova dobili potporu da traže:

• ·vraćanje oduzetih i umanjenih prava u dogovorenim rokovima;
• ·sprječavanje novih posezanja u naše plaće mimo naše volje;
• ·definitivno odustajanje od pritiska na smanjenje naših prava.

Referendumskom odlukom ovi su zahtjevi postali obavezni za svaki sindikat i svakog čelnika sindikata i oni vrijede sve dok se novim referendumom ne ponište. To je demokratsko načelo.

Sindikati su izborili šest mjeseci odgode ukidanja dodatka 4, 8 i 10% za staž.

Svakako je to pomak na bolje. Da nije bilo Sindikata i kampanje cijelo ovo proljeće nema nikakve dvojbe da bi Vlada posegnula i za tim dodatkom jer joj u aktualnom Proračunu nedostaje upravo toliki iznos sredstava za plaće i jer su već imali Zakon u pripremi kojim derogiraju granske kolektivne ugovore u tim odredbama. Dakle, to je svakako siguran pomak.

Sindikati su htjeli da Vlada definitivno odustane od smanjenja naših prava. Šest mjeseci očito nije definitivno.

Sindikati su dobili pisano obećanje Vlade da će pregovarati o podizanju koeficijenata kada se za to stvore ekonomski uvjeti.

Koeficijenti se neće vratiti u dogovorenim rokovima, već će se o njima pregovarati. U Sporazumu nije rečena brojka od 3% smanjenog koeficijenta. Dakle, pregovarat će se možda i na manje. Vlada RH nije se obvezala da će vratiti tih 3%.

Pregovarati se može uvijek i nije potrebno to ugovarati u ugovoru, jer onda to postaje kontraproduktivno ograničenje, pogotovo onda ako se uvede kriterij da se prati visina deficita državnog proračuna. Taj je kriterij uvijek u Vladinim rukama i za njega je malo vjerojatno da će se ispuniti jer se u cijeloj Europi labave kriteriji za smanjenje deficita. Nakon napuštanja mjera štednje slijedi pojačano javno investiranje, a to sigurno neće smanjivati visinu deficita. Dakle, uvjeti za početak pregovora nisu postignuće.

Dakle, referendumski zahtjevi nisu ispunjeni.

Povratak jubilarne nagrade, božićnica i regres za iduće godine, preispitivanje izrazito loših odredbi za prijevoz, ukidanje Zakona o uskrati, povratak dodatka u prosvjeti od 3, 5, 7 i 9% itd., sve to nije ostvareno ili je odgođeno za neko drugo razdoblje.

Štoviše, svi drugi dodaci na plaće, primjerice, prosvjetni dodatak, dodatak na doktorat, i sva druga prava nisu zaštićena niti u ovoj godini.

S druge strane, Vlada je uspjela ne samo anulirati prijetnju štrajkom svih državnih i javnih službi, uz objektivno doista nisku plaćenu cijenu. Osim što zadržavaju potpun manevarski prostor u kreiranju prijedloga proračuna za 2014. godinu, i dalje su u mogućnosti u pregovorima za granske kolektivne ugovore tijekom ove godine zagrabiti u pojedina prava koja nisu bazirana na radnom stažu, što je opasnost koju ne bi bilo pametno podcjenjivati.

KONZEKVENCE ODUSTAJANJA OD REFERENDUMA

Sindikati su procijenili da štrajk neće uspjeti. Valjanost te procjene ulazi u domenu odgovornosti sindikalnih čelnika. Naspram takve procjene, možda točne, stoji egzaktna izlaznost i opredjeljenje članova na referendumu. Naspram potonjeg čvrstog podatka arbitrarna procjena čelnika je manje pouzdana. Stoga su sindikati koji su parafirali taj Sporazum bili dužni prema svojim vlastitim članovima i referendumom provjeriti njihovo stvarno raspoloženje. Da su članovi referendumom prihvatili Sporazum, tek bi ga onda bilo moguće potpisati, a da su ga odbili, otkazani štrajk mogao je postati samo odgođeni štrajk za jesen.

PRAVNI ASPEKTI – U PITANJU PRAVO NA ŠTRAJK

Najdvojbeniji dio ovog Sporazuma bio je vezan uz pitanje prava na štrajk sindikata javnih i državnih službi u slučaju smanjenja visine plaća. Vjerodostojnim tumačenjem ta je opasnost uglavnom uklonjena. Vlada nije pristala na nedvosmislenu odredbu koju su sindikati predlagali o tome da u slučaju smanjenja plaća sindikati zadržavaju pravo na štrajk, pa je postojeće Tumačenje ostavilo još prostora nekim doista veoma nategnutim interpretacijama. Budu li u slučaju spora oko prava na štrajk sudovi bili pošteni tada takve interpretacije nemaju šanse. Također, sindikati imaju pravo na štrajk i u ovoj godini ako Vlada smanji razinu plaća i dodataka na plaću po osnovi staža u državnim i javnim službama ili ako ne otvori pregovore o uvećanju koeficijenata složenosti poslova u trenutku kada se za to ostvare utvrđeni uvjeti.

EKONOMSKA ANALIZA – POBOLJŠAN TEKST

Članak 2. Sporazuma koji je definirao uvjete za otvaranje pregovora o uvećanju koeficijenata bio je sastavljen nestručno i dvosmisleno. U tom se članku kao uvjet za otvaranje pregovora isticao rast bruto društvenog proizvoda u tri uzastopna tromjesečja uz deficit državnog proračuna manji od 3 posto.

Na intervenciju Sindikata znanosti u znatnoj je mjeri pojašnjen članak 2. Sporazuma kroz Vjerodostojno tumačenje, međutim, kako nisu usvojeni svi prijedlozi Sindikata u određenom dijelu ipak se i dalje otvara mogućnost za različite interpretacije.

U samom tekstu Sporazuma Vlada je nakon što je uvidjela svoju pogrešku, umjesto bruto društvenog proizvoda upotrijebila veličinu koja se objavljuje, a to je bruto domaći proizvod. Vjerodostojnim tumačenjem je pak utvrđeno kako je za otvaranje pregovora potrebno ostvariti međugodišnji rast mjeren aritmetičkom sredinom u tri uzastopna razdoblja te je kroz te dvije promjene definiran prvi uvjet otvaranja pregovora, što je sada jasno pa onemogućuje sporove po tom pitanju.

Iako je kao drugi uvjet otvaranja pregovora i dalje ostao deficit državnog proračuna, što je veličina pod izravnim utjecajem Vladine politike i kao takva ne bi trebala biti dio uvjeta za otvaranje pregovora, barem je precizirano da se taj pokazatelj odnosi samo na najužu proračunsku veličinu u koju nije uključen proračun lokalne i područne samouprave i izvanproračunskih korisnika. Međutim, dvosmislenost se nalazi u tome što ni iz Vjerodostojnog tumačenja nije jasna metodologija prema kojoj deficit državnog proračuna mora biti manji od 3 posto, a što je bitno s obzirom na to da različite metodologije prikazuju i različite visine deficita. To u konačnici može dovesti i do drugačijeg trenutka pristupanja pregovorima. Također, Sporazum se kao na referentni izvor za deficit poziva na Državni zavod za statistiku (DZS) koji trenutno ne objavljuje aktualne podatke o tom pokazatelju, odnosno objavljuje ih s velikim zakašnjenjem (posljednji podaci odnose se na 2011.).

ZAKLJUČNO PITANJE

Je li se u datim okolnostima moglo više ili ne, pitanje je koje zaslužuje detaljnu analizu u svakom od sindikata koji su pristali na ponuđene uvjete. Činjenica jest da bi bez zajedničkog djelovanja sindikata ove i prošle godine Vlada već odavno rezala te dodatke na staž, a možda i neka druga prava. Ostaje neodgovoreno, međutim, bi li u slučaju održanog štrajka i stvarne odgode državne mature kao posljedica tog pritiska bilo prostora i za veće Vladine ustupke.

14. lipnja 2013. Zagreb
STRUČNE SLUŽBE SINDIKATA ZNANOSTI

Ključne riječi:

javne i državne službe, sporazum o plaćama, Vlada RH