Ustavni sud kao da je prvo zauzeo stav, a potom pisao obrazloženje odluke

Ustavni sud se pri svojim zadnjim odlukama vodio načelom oportuniteta i pragmatizmom umjesto načelom zaštite vladavine prava, te se upuštao u samostalno tumačenje ekonomske politike, istaknuto je na okruglom stolu naziva “Oduke Ustavnog suda RH – načelo oportuniteta ili načelo vladavine prava”, održanom u organizaciji časopisa “Radno pravo” te sindikata državnih i javnih službi, na kojem su kao uvodničari nastupili doc. dr. sc. Đorđe Gardašević s katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te Krešimir Rožman, urednik časopisa “Radno pravo”.

Docent Gardašević se u svom uvodnom izlaganju osvrnuo na nedavne odluke Ustavnog suda o Zakonima o uskrati dodatka od 4, 8 i 10% te božićnica i regresa, kao i na odluku o referendumskom pitanju o izdvajanju pratećih i pomoćnih poslova, pri čemu je naglasio kako je doduše istina da je Vlada odgovorna za gospodarski razvitak zemlje, ali to čini u okviru Ustava i zakona, a da narod ima ustavno pravo nastupiti kao zakonodavac i na referendumu zakonski regulirati određena pitanja. Stoga je po njegovom mišljenju referendumsko pitanje o zakonu protiv outsourcinga trebalo proći ocjenu ustavnosti. Posebno se osvrnuo na argument Suda o nedopustivosti trajnih zabrana uređivanja radnih odnosa, ustvrdivši kako se radno zakonodavstvo u RH prečesto mijenja te kako bi upravo radno i socijalno zakonodavstvo trebalo biti zaštićeno od čestih promjena. Što se tiče ustavnosti dvaju Zakona o uskrati, Ustavni sud je zauzeo stajalište kako je tu bilo određenih proceduralnih pogrešaka, ali tek u manjoj mjeri, dok je puno veći naglasak stavio na ekonomske okolnosti u kojima su ti zakoni doneseni, promatrane u okviru ustavnih ovlasti Vlade da brine o gospodarskom boljitku.

Krešimir Rožman je ukratko rekapitulirao sve kontroverzne odluke Vlade u domeni socijalnih i radnih odnosa tijekom trajanja ove ekonomske krize, oko kojih postoji spor sa sindikatima, te ustvrdio kako je unatoč očitim proceduralnim propustima Vlade koja je operirala po sistemu “mi smo vlast, mi možemo”, Ustavni sud sve te odluke potvrdio kao važeće, koristeći se prije svega argumentima oportuniteta, a ne načelima zaštite vladavine prava, što bi trebao biti ključni kriterij u razmatranju. Kakvu poruku šalje vlast koja se načela vladavina prava drži samo onda kada joj ide u korist, a uredno zažmiri na proceduru čim joj stvara neke materijalne troškove, zapitao se Rožman.

Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nadovezao se na uvodničare s ocjenom kako se suci Ustavnog suda nisu trebali upuštati u arbitriranje o opravdanosti ekonomske politike o kojoj sami ne znaju dovoljno te je naglasio kako su odluke suda politički motivirane idu u korist manjine i političkih elita, a na štetu građana. “Pola sudaca Ustavnog suda postavio je HDZ, drugu polovicu SDP, stoga ne čudi da su odluke koje taj Sud donosi u korist tih dviju stranaka, jedne koja je na vlasti, i druge koja se sprema preuzeti vlast”, poentirao je Ribić.

Doc. dr. sc. Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku složio se s većinom iznesenih stavova te se posebno osvrnuo na činjenicu kako je ovom serijom odluka Ustavni sud zapravo postavio sva pitanja koja se tiču te gospodarske domene u nadležnosti Vlade izvan dosega referendumskog odlučivanja putem građanske inicijative. Ocijenio je kako se iz čitanja obrazloženja odluka Ustavnog suda stječe dojam da je Sud prvo zauzeo vrijednosni stav o materiji, a zatim napisao obrazloženje koje bi trebalo takav stav opravdati.

U raspravi su još sudjelovali čelnik sindikata Preporod Željko Stipić, Dragan Zelić iz GONG-a te pravnik Ivan Čulo.

Za više informacija poslušajte audio snimku okruglog stola:

Ključne riječi:

Odluke Ustavnog suda, okrugli stol, radno pravo, sindikati državnih i javnih službi, Ustavni sud