Zašto podržavamo referendum za promjenu izbornog sustava?

PROGLAS

NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

ZAŠTO PODRŽAVAMO REFERENDUM ZA PROMJENU IZBORNOG SUSTAVA?

Provodi se potpisivanje peticije za provedbu referenduma o promjeni izbornog sustava. Sindikat znanosti inicijativu podržava. Inicijator je udruga „U ime obitelji“. Valja pojasniti sljedeće:

• Zašto većina sindikata poziva zaposlenike, članove i građane da peticiju potpišu i time prisile vlast da raspiše državni referendum na tu temu?

U većoj demokratičnosti izbornog procesa kao i rada parlamenta vidimo univerzalne interese velike većine građana. Sadašnji izborni sustav guši nove inicijative, potiče izmjenjivanje samo dviju stranaka na vlasti i omogućuje njihovim čelnicima neprirodnu moć. Rezultati su zastrašujući. Jedna opcija je ovu zemlju opljačkala i razorila moralne temelje zajednice, a druga opcija izdala je interese većine radnih ljudi pod pritiskom izvana kojemu nije u stanju oduprijeti se uslijed nesposobnosti.

Rezultat je osjećaj bezizlaznosti, opća apatija i nevjerica građana u politiku.

Ovo referendumsko pitanje promovira interese većine građana naspram političke klase koja se odvojila od narodne volje, upravo zbog postojećeg izbornog sustava u kojem zastupnici odgovaraju isključivo šefu svoje stranke, ali ne i građanima koji su ih birali. To je uništilo neovisnu i slobodnu riječ na mjestu gdje je ona najvažnija, u parlamentu. Demokracija znači vladavinu naroda. Vladavini naroda služi demokratičniji izborni sustav isto koliko i pravo na provođenje referenduma.

• Ako sindikati podržavaju ovaj referendum, znači li to da se slažu sa svjetonazorom inicijatora? Jesmo li sklopili neki savez s udrugom „U ime obitelji“? Znači li to da ćemo ih podržavati ubuduće?

Ne znači. Nismo ih podržali za referendum o definiciji braka, koji je doveo do podjele građana na pitanjima spolne orijentacije, i nećemo ih u budućnosti podržati za bilo koji referendum koji bi nametao konzervativna i isključiva rješenja koja dijele građane. Međutim, ovu inicijativu prepoznajemo kao onu koja objedinjuje interese svih građana Hrvatske.

• Nameće li se kroz takav referendum određeni svjetonazor takve udruge?

Kroz ovaj referendum ne nameće se niti jedan posebni svjetonazor, već se omogućuje veći stupanj demokratičnosti svima u zemlji.

• Glasujemo li ovdje za osobu i udrugu koja to organizira ili za svoje interese? Je li nam važnije tko je inicijator ili nam je važnije ostvarenje većeg utjecaja građana na politiku koja uređuje naše živote?

Ovdje se ne glasuje za osobu, već se odlučuje o pitanju koje nas se jako tiče. Gotovo je nevažno tko peticiju za referendum organizira ako referendumsko pitanje promovira naše bitne građanske interese. Ne mora nam se svidjeti inicijator, ne moramo se složiti s njegovim gledištima, ali moramo slijediti naše istinske interese. Možemo se razlikovati u svjetonazoru, ali ne smijemo ići do te mjere protiv neistomišljenika po nekim pitanjima da opstruiramo inicijative korisne za nas same. Zbog neslaganja sa svjetonazorom spomenute udruge, nije mudro izgubiti iz vida što su naši prioriteti. Prava muka svih nas su dvije velike stranke, a ne udruge. Te stranke, a ne udruge, uređuju naše živote. Te stranke nam smanjuju plaće, one nisu u stanju izvući zemlju iz krize, one uništavaju znanost i obrazovanje, one oduzimaju budućnost svima. Protivljenje ili slaganje s ponekom udrugom svakako je pitanje drugoga ranga.

Umjesto opstrukcije ove akcije zbog neslaganja s inicijatorom mudrije je stvari postaviti ovako: Ne slažem se s njima, ali ću njihovu inicijativu iskoristiti za vlastite interese.

• Je li referendumsko pitanje na tragu dosadašnjih stajališta Sindikata? I zašto Sindikat nije organizirao tu akciju?

Veoma je važno istaći da se naš Sindikat, zajedno s većinom drugih sindikata već dulje vrijeme zalagao za promjenu izbornog sustava upravo na tragu ovoga što referendumsko pitanje predlaže. U našem dokumentu Nova slika Hrvatske iznijeli smo slične ideje još 2011. godine za vrijeme HDZ-ove vlasti. Također, ovo referendumsko pitanje složili su stručnjaci za politički sustav, pravnici i politolozi. O sadržaju potrebnih promjena mnogi su u zemlji došli do sličnih zaključaka odvojeno jedni od drugih. Ovu akciju, na žalost, nismo mi organizirali jer se, uronjeni u naše sindikalne probleme, jednostavno toga nismo dosjetili.

• Ako ne skupimo dovoljno potpisa, hoćemo li imati drugu priliku utjecati na način izbora? Hoće li političke elite samoinicijativno mijenjati izborna pravila u interesu demokratičnosti i veće predstavljenosti naroda u parlamentu?

Demokracija počiva na pritiscima. Ako ovog puta propustimo priliku prisiliti političke kaste na promjene, one ih neće same nikada učiniti, što praksa dokazuje.

• Podržao bih referendumsko pitanje, ali mi se ne sviđaju svi elementi u njemu?

Tu je bitan odgovor na pitanje: a što je alternativa? Vjerojatno se mnogima ne sviđaju baš svi elementi pitanja. Svatko bi nešto oduzeo ili dodao. To više nije moguće. Ostaje samo alternativa da izborni sustav ostane po starome. A to je svakako najgora opcija. Dakle, valja razlikovati bitno od nebitnog. Bitno je da dođe do promjene na tragu naših potreba, a manje je bitno je li baš sve najbolje predloženo. Ako nešto ne bude valjalo, mijenjat će se u praksi.

U članstvu Sindikata znanosti, baš kao i u cijeloj zemlji, postoje ljudi različitih svjetonazora, neki nose opterećenja još iz Drugoga svjetskog rata, neki su vjernici, neki su ateisti, neki su skloni nacionalnim pitanjima, a neki više socijalnim, itd. To će uvijek biti tako. S onu stranu svjetonazorskih opredjeljenja tijela Sindikata su odlučila podržati referendum za promjenu izbornog sustava. Na nama je da osiguramo takav politički sustav da se svi pogledi, pa i oni koji se nama ne sviđaju, mogu čuti i o njima raspraviti.

Pozivamo Vas da se priključite akciji davanjem potpisa za referendum i volontiranjem pri skupljanju potpisa.

Postoji još niz pitanja na koje možda želite dobiti odgovor. Za prvu ruku poslušajte konferenciju za tisak održanu 24. rujna. U njoj ćete naći odgovore na pitanja:

Zašto je besmislena Karamarkova tvrdnja da se ne može poboljšati izborni sustav uvođenjem zabrana (mislio je na zabrane predizbornih koalicija)? Zašto je smanjivanje izbornog praga opravdano kao vitalna potreba zemlje? Je li stabilnost najvažnije mjerilo dobrog izbornog sustava?

Ovdje tek jedna zanimljiva opservacija.

Fragmentiranost stranaka u Saboru neće biti veća nego što bi bila u slučaju da se izbori provode prema sadašnjem modelu. Samo HDZ-ova desna koalicija trenutno broji sedam stranaka, a za formiranje većine će im biti potreban dodatni partner poput Saveza za Hrvatsku koji ima osam članica. Dakle, to je potencijalno 15 različitih stranaka samo u desnoj koaliciji. Po sadašnjem sustavu za te stranke ne bismo znali kolika je njihova stvarna zastupljenost u biračkom tijelu jer se biraju na zajedničkoj listi. Na taj broj treba još pridodati SDP i njihove koalicijske partnere, kao i stranke koje nastupaju samostalno, a prelaze izborni prag. Iz svega toga vidljivo je kako je inflacija broja stranaka u Saboru sasvim izvjesna upravo prema sadašnjem modelu.

U Zagrebu, 25. rujna 2014. godine.

Za Sindikat znanosti,
prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik, v. r.

Ključne riječi:

podrška, Proglas sindikata, referendum o izbornom modelu, U ime obitelji