Komentari na Uredbu o programskom financiranju

U nastavku slijede dijelovi prijedloga Uredbe o programskom finaciranju s integriranim komentarima Sindikata iza svakog članka na koji se komentar odnosi.

Komentari su izvorno objavljeni na internet stranicama e-savjetovanja.

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuju se predmet i sadržaj programskog ugovora, osnovna, razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora, postupak pregovaranja i sklapanja programskog ugovora, praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora te izmjene i dopune programskog ugovora.

Komentar NSZVO:

Člankom 99. stavkom 8. ZVOZD-a propisano je da se sadržaj programskog ugovora, način izračuna proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora, postupak utvrđivanja ciljeva i pripadajućih pokazatelja te postupak praćenja i vrednovanja provedbe programskih ugovora uređuje uredbom Vlade RH.

Prijedlogom ove Uredbe su, suprotno zakonskoj odredbi, umjesto uređivanja postupka utvrđivanja ciljeva, određeni ciljevi sami, dok je propušteno urediti postupak uređivanja pokazatelja realizacije ciljeva. Ako se Vlada RH upustila podzakonskim propisom utvrđivati strateške i posebne ciljeve koje visoka učilišta i javni znanstveni instituti moraju ispunjavat (jer im o tome ovisi financiranje) tada je svakako bilo potrebno navesti temeljem kojih je točno nacionalnih strateških dokumenata to učinila, te također, nakon njihovog navođenja, pridružiti im odgovarajuće pokazatelje.

Članak 4.

(1) Strateški ciljevi koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog razdoblja su:

1. podizanje znanstvene izvrsnosti
2. jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture
3. povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja
4. jačanje društvene odgovornosti.

(2) Strateškom cilju podizanje znanstvene izvrsnosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju, provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme, jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti, jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, unaprjeđenje istraživačke infrastrukture te jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada.

(3) Strateškom cilju jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture pridonose sljedeći posebni ciljevi: p oticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom, unaprjeđenje  institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom te unaprjeđenje pružanja znanstvenih, istraživačkih ili tehnoloških usluga na slobodnom tržištu, uključujući usluge za razvoj kulture i obrazovanja.

(4) Strateškom cilju povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja pridonose sljedeći posebni ciljevi: unaprjeđenje studija, povećanje redovitosti i završnosti studiranja, povećanje međunarodne visokoobrazovne suradnje te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada.

(5) Strateškom cilju jačanje društvene odgovornosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: r ad na aktivnostima od nacionalnog značaja, jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti, unaprjeđenje poslovanja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, digitalizacija poslovanja, jačanje zelene tranzicije te popularizacija znanosti.

(6) Ostvarenje strateških ciljeva Ministarstvo prati putem pokazatelja ishoda.

Komentar NSZVO:

Potrebno je revidirati propisivanje ciljeva ovim aktom. Naime, Uredba nije pravni akt koji bi mogao utvrđivati strateške ciljeve, već samo postupak utvrđivanja ciljeva i pripadajućih pokazatelja (sve sukladno članku 99. st. 8. ZVOZD-a). Smatramo nepotrebnim taksativno u stavku 2. nabrajati što u naravi predstavlja podizanje znanstvene izvrsnosti, jer osim što je nemoguće obuhvatiti sve ono što objektivno podiže znanstvenu izvrsnost, na ovaj način zakonodavac nepotrebno i štetno ukalupljuje znanstvenu izvrsnost. Također, „reorganizacija znanstvenog rada i organizacijske reforme“ predlažemo izbaciti jer navedeno nije cilj, već može biti sredstvo za ostvarenje nekog od ciljeva. Podredno, potrebno je prepoznati i nadopuniti odredbu s „održavanjem već dostignute visoke razine znanstvene izvrsnosti“ kao izostavljenim važnim strateškim ciljem, te s internacionalizacijom publiciranja i povećanjem međunarodne relevantnosti publikacija kao još jednim omaškom propuštenim ciljem.

U stavku 3. predlažemo da se pojam „znanstvenih aktivnosti“ zamijeni s pojmom „znanstvenih istraživanja“ jer nije jasno koje bi druge aktivnosti osim istraživanja bile uključene. Predlažemo izbaciti formulaciju „…unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom…“ jer isto nije cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja, a što je suradnja s gospodarstvom i provedba primijenjenih istraživanja. Također, propušteno je u nabrajanju vrsta usluga koje se pružaju na tržištu navesti i savjetodavne usluge. I konačno, suradnja s gospodarstvom sasvim sigurno ne mora nužno biti „projektna“, odnosno nije ju stoga niti nužno posebno tako spominjati, dovoljno je u stavku 3. napisati samo „uključujući suradnju s gospodarstvom.

U stavku 4. predlažemo konkretno referiranje na hrvatski kvalifikaciji okvir, a podredno brisanje formulacije „…te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada.“ jer bi ista već trebala biti obuhvaćena posebnim ciljem: „unaprjeđenje studija“. Stavak 5. predlažemo nadopuniti s formulacijom „suradnja sa zajednicom, rad na razvoju društvenih i kulturnih odnosa u zajednici, izrada strategije društveno odgovornog poslovanja, stvaranje pozitivnog i poticajnog radnog okruženja za zaposlenike i sl.“ U stavku 6. je potrebno definirati pokazatelje realizacije ciljeva (ne ciljeve kako propisuje ovaj prijedlog Uredbe).

Članak 5.

(1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financiraju osnovne potrebe javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a odnose se na:

1. plaće i materijalna prava zaposlenih
2. materijalne troškove poslovanja
3. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture
4. izdatke za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti
5. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje
6. izdatke za studentski standard
7. sredstva za izdavačku djelatnost
8. sredstva za druge osnovne troškove.

(2) Sredstva za plaće i materijalna prava zaposlenih obuhvaćaju plaće za redovan rad, plaće za posebne uvjete rada, ostale rashode za zaposlene (božićnice, pomoći, regresi, jubilarne nagrade itd.), doprinose za mirovinsko osiguranje, doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinose za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti, naknade za prijevoz, naknade za rad na terenu i odvojeni život te naknade za sistematske zdravstvene preglede zaposlenika javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zaposlenih na teret državnog proračuna.

(3) Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture obuhvaćaju troškove zakupnina i najamnina prostora i opreme, troškove utrošene energije, materijala i sirovina poslovanja te materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje, uredskog materijala, sitnog inventara i ostalih materijalnih rashoda, službenih putovanja za potrebe upravljanja, troškove naknada članova tijela javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta koja su propisana Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji nisu u radnom odnosu s navedenim javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom, troškove premija osiguranja, troškove poštanskih, telekomunikacijskih i usluga prijevoza, računalnih usluga, usluga tekućeg i investicijskog održavanja, komunalnih usluga, bankarskih usluga i usluga platnog prometa. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture odnose se isključivo na financiranje ili sufinanciranje troškova osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključuju trošak studiranja za studente državljane Republike Hrvatske odnosno državljane druge države članice Europske unije koji su upisani na sveučilišni ili stručni prijediplomski ili diplomski studij odnosno sveučilišni integrirani studij na javnom visokom učilištu u redovitom statusu i koji su po prvi puta upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili kojima je utvrđen invaliditet najmanje 60%, a u prethodnoj akademskoj godini ostvarili su najmanje 30 ECTS bodova. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture ne uključuju trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku niti za studente koji već imaju stečenu kvalifikaciju na istoj razini visokog obrazovanja.

(4) Izdatci za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti obuhvaćaju troškove sufinanciranja obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika, troškove sufinanciranja materijala i sirovina nužnih za obavljanje osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika te troškove sufinanciranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna.

(5) Sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje obuhvaćaju troškove sufinanciranja znanstvenog odnosno stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, troškove sufinanciranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen te troškove sufinanciranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna.

(6) Izdatci za studentski standard obuhvaćaju troškove sufinanciranja rada studentskih udruga.

(7) Sredstva za izdavačku djelatnost obuhvaćaju troškove sufinanciranja grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje.

(8) Sredstva za druge osnovne troškove obuhvaćaju kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora te druge troškove nužne za obavljanje osnovne djelatnosti javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

Komentar NSZVO:

Kroz cijeli članak se prožima pojam „sufinanciranja“, međutim nije objašnjeno na koji će se način u praksi sufinanciranje provoditi, pa predlažemo da se propiše jasan, transparentan i za sve jednak način sufinanciranja relevantnih troškova. Nadalje, u ovom članku nisu izričito predviđeni troškovi vođenja sudskih sporova koji bi nastali zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora od strane Vlade RH. U stavku 2. predlažemo izričito navesti „te druga materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorima koja se primjenjuju u sustavu visokog obrazovanja i znanosti“. U stavku 3. je potrebno uključiti i trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku. Naime, ovdje ponuđeno rješenje će spriječiti internacionalizaciju visokih učilišta. U stavku 6. je naveden samo jedan mali aspekt studentskog standarda, pa predlažemo proširenje na ovom ili nekom drugom mjestu.

Članak 6.

(1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a odnose se na:

1. modernizaciju studijskih programa
2. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda
3. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa
4. razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti
5. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta

6.izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture

7. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj
8. provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku
9. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta
10. preustroj javnih znanstvenih instituta

11.upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa

12. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Modernizacija studijskih programa podrazumijeva usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, uvođenje suvremenih metoda i tehnologija poučavanja u nastavi, uvođenje digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata, osnivanje studentskih poduzetničkih centara za razvoj poduzetničkih ideja te jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima.

(3) Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente.

(4) Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja ili međunarodnih izložbi umjetničkih ostvarenja u Hrvatskoj te prezentiranje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu.

(5) Razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti podrazumijeva pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti te izradu elaborata i studija od interesa za Republiku Hrvatsku koje se odnose na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti.

(6) Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta podrazumijeva sufinanciranje odlazne i dolazne međunarodne mobilnosti nastavnika ili suradnika koja uključuje održavanje nastave na inozemnom visokom učilištu, pokretanje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem te uključivanje visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.

(7) Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti, sufinanciranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti te sufinanciranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša.

(8) Razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj podrazumijeva provedbu primijenjenog istraživanja koje obuhvaća industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj s ciljem stjecanja novih znanja i vještina namijenjenih razvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, odnosno postizanju znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, a može obuhvaćati i izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte te ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete.

(9) Provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku podrazumijeva formaliziranu suradnju stručnjaka zaposlenih na javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu u projektima od javnog interesa iz nadležnosti državnog ili javnog tijela, po potrebi i na zahtjev navedenih tijela, koji se provodi u okviru redovnog rada javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(10) Organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta koja djeluju u istom području ili polju, s ciljem pravne integracije javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi, nastavne, znanstvene i umjetničke opreme, objedinjavanje i smanjenje broja studija te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja unutar javnog sveučilišta, javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije.

(11)Preustroj javnih znanstvenih instituta podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih znanstvenih instituta koji djeluju u istom području ili polju, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi i znanstvene opreme te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja javnog znanstvenog instituta.

(12)Upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizacija rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa podrazumijeva sufinanciranje patentnih prijava i drugih oblika intelektualnog vlasništva podnesenih na osnovi rezultata znanstvenih projekata te sufinanciranje prijenosa rezultata istraživanja s ciljem njihova daljnjeg razvoja ili korištenja u razvoju i komercijalizaciji novih proizvoda ili usluga.

(13) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba doprinijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe.

Komentar NSZVO:

U stavku 5. predlažemo da se pojam „jačanje različitosti“ zamijeni pojmom „uvažavanje različitosti“ jer nije strateški cilj umjetno „jačati“ različitosti u društvu, već je upravljati neizbježnim i već nastalim različitostima. Pored navedenog, postoje i drugi interesi i potrebe zajednice koji nisu obuhvaćeni predloženom formulacijom, zbog čega predlažemo proširiti nabrojano. U stavku 6. predlažemo korištenje apstraktnijih termina za naglašavanje međunarodne mobilnosti i međunarodne suradnje umjesto kodificiranja aktualnih trendova koji će se potencijalno za nekoliko godina smatrati zastarjelima. Iz stavka 10. u naravi proizlazi intencija smanjenja broja zaposlenih. Imajući u vidu jaču pregovaračku poziciju Ministarstva u pregovaračkom procesu, zabrinjava mogućnost u kojoj bi Ministarstvo moglo prisiljavati ustanove u sustavu na smanjenje broja zaposlenih unatoč izostanku objektivnih poslovnih razloga ustanove da takvu „funkcionalnu integraciju usmjerenu na objedinjavanje stručnih službi i smanjenje broja studija“ prihvati. U stavku 11. predlažemo nadopunu s povezivanjem javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta.

Članak 7.

(1) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje izvedbenih ciljeva koji se odnose na:

1. modernizaciju studijskih programa
2. unaprjeđivanje studentskog standarda
3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata
4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa
5. izdavačku djelatnost
6. održavanje znanstvenih i stručnih skupova
7. provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici
8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta
9. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika
10. popularizaciju znanosti i umjetnosti
11. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Modernizacija studijskih programa podrazumijeva učenje studenata temeljem rada na projektu, učenje studenata aktivnim sudjelovanjem u pisanju znanstvenih i stručnih radova, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pohađanjem stručne prakse kod gospodarskih i javnih subjekata u opterećenju najmanje 5 ECTS, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pisanjem i provedbom zajedničkih projekata s nastavnicima, stjecanje praktičnih kompetencija studenata sudjelovanjem na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u području studija, optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu, jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima, usklađivanje upisnih kvota na studije s potrebama tržišta rada odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poticanje upisa studenata na studije iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva, pokretanje studijskih programa na javnom visokom učilištu usklađenih s potrebama tržišta rada i standardom kvalifikacije upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te povećanje prolaznosti studenata temeljem unaprjeđenja kvalitete poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja.

(3) Unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih i diplomskih studija financiranih iz vlastitih izvora javnog visokog učilišta.

(4) Prijave i realizacije kompetitivnih projekata podrazumijevaju financiranje prijave kompetitivnog projekta ugovorenog za financiranje ili pozitivno ocjenjene prijave kompetitivnog projekta koji je predložen za financiranje, a nije financiran radi nedostatnih sredstava.

(5) Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranim u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima.

(6) Izdavačka djelatnost podrazumijeva sufinanciranje autorskog honorara, grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja udžbenika, znanstvenih monografija i zbornika radova.

(7) O državanje znanstvenih i stručnih skupova podrazumijeva organizaciju i realizaciju znanstvenog ili stručnog skupa na kojemu se iznose najnovije znanstvene i stručne spoznaje u području ili polju.

(8) Provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici podrazumijeva pružanje usluga gospodarskim i javnim subjektima u razvoju obrazovanja i kulture, izvođenje programa cjeloživotnoga obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti.

(9)  Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta podrazumijeva istraživački boravak nastavnika, znanstvenika ili suradnika na inozemnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu u trajanju najmanje mjesec dana, odlaznu i dolaznu međunarodnu mobilnost studenata u trajanju najmanje jedan semestar, izvođenje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem te uključenost javnog visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.

(10) Jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika podrazumijeva stjecanje poslijediplomske kvalifikacije ili poslijedoktorsko usavršavanje na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na kojemu nije zaposlen te samostalno vođenje kompetitivnog znanstvenog projekta od nastavnika, znanstvenika ili suradnika u ranoj fazi karijere.

(11) Popularizacija znanosti podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, prezentacije znanstvenih projekata i novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi te druga događanja namijenjena mladima s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti.

(12) Ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta podrazumijeva financiranje institucionalnih projekata za strateški ciljana istraživanja, kreiranje politika fleksibilne organizacije rada te poticanje zapošljavanja nastavnika, znanstvenika ili suradnika pružatelja skrbi.

(13) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut kao izvedbene ciljeve može predložiti i vlastite institucijske ciljeve. Vlastiti institucijski ciljevi javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta moraju biti usklađeni s nacionalnim strateškim ciljevima i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Vlastiti institucijski ciljevi čine sastavni dio izvedbenih ciljeva.

(14) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba doprinijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe.

Komentar NSZVO:

U stavku 1. predlažemo predviđanje stimulacije u vidu povećanja financiranja onih ustanova koje zapošljavaju strance ili osobe koje nisu završile doktorski studij na matičnom Sveučilištu. Također predlažemo predviđanje iste stimulacije za one ustanove koje ostvaruju svoje ciljeve zahvaljujući zapošljavanju dodatnog kadra na teret vlastitih prihoda. U stavku 10. nije jasno na što se misli? Jer, u ovom trenutku projekti odlazne mobilnosti asistenata/viših asistenata podrazumijevaju da te osobe imaju ugovor na matičnoj ustanovi, za razliku od poruke ovog stavka/cilja.

U stavku 2. predlažemo brisanje formulacije „optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu“ jer ista nema nužnu korelaciju s definiranim ciljem „modernizacija studijskih programa”.

Naslov iznad članka 8.

Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora

Komentar NSZVO:

Naslov je potrebno izmijeniti tako da glasi „Pokretanje postupka pregovaranja o programskom ugovoru“ a ne „Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora“

Članak 8.

(1) Ministarstvo poziva javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut na sklapanje programskog ugovora.

(2) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi osnovnu proračunsku komponentu u godišnjem iznosu koji će se financirati u razdoblju važenja programskog ugovora. Iznos osnovne proračunske komponente javnog sveučilišta, pored iznosa objedinjene osnovne proračunske komponente rektorata, sastavnica i drugih ustrojbenih jedinica javnoga sveučilišta, sadrži i izdvojeni iznos osnovne proračunske komponente za svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti unutar tog sveučilišta.

(3) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi nacrt programskog ugovora bez razvojne i izvedbene proračunske komponente te popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva.

(4) Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se temeljem povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, temeljem prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavak 1. koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora.

(5) Poziv za sklapanje programskog ugovora sadrži rok za dostavu prijedloga razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora.

Komentar NSZVO:

U stavku 2. nije jasno što se misli pod radnjom da Ministarstvo podnosi osnovnu proračunsku komponentu. Znači li to da predlaže iznos kao inicijalnu polazišnu točku za pregovore, indikativni iznos na koji ustanove mogu računati ili nešto treće? Predlažemo pojasniti na ovom mjestu što to Ministarstvo dostavlja uz poziv na pregovore o programskom ugovoru. U stavku 4. nije jasno kako se osnovna komponenta istovremeno utvrđuje i temeljem prijedloga razvoja ustanove, a što bi po prirodi trebalo predstavljati element razvojne komponente programskog ugovora. Također, navedeno znači da se osnovna komponenta za 2024. godinu sastoji od podataka iz 2022. godine što nije realno uzimajući u obzir inflaciju i povećanja plaća zaposlenika u 2023. godini.

Članak 9.

(1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, uz strategiju razvoja, analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te iskaz očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za razdoblje iduće četiri godine dostavlja Ministarstvu, kao temelj za pregovore za sklapanje programskog ugovora.

(2) Razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora sastoji se od naznake strateškog cilja, naznake posebnog cilja, naznake razvojnog odnosno izvedbenog cilja koji se planira ostvariti, opisa aktivnosti za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja te mjerljivih pokazatelja ostvarivanja pojedinog razvojnog odnosno izvedbenog cilja.

(3) Za svaki predloženi razvojni i izvedbeni cilj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora obrazložiti svrhu cilja te njegovu usklađenost sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(4) Opis aktivnosti sadrži naznaku radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju razvojnog odnosno izvedbenog cilja, rokove izvršavanja aktivnosti, financijski iznos ostvarivanja aktivnosti te iznos sufinanciranja ostvarivanja aktivnosti namjenskim ili vlastitim sredstvima, ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut namjerava sufinancirati ostvarivanje aktivnosti. Svaka aktivnost za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja mora biti povezana s procjenom financijskog iznosa koji će se financirati iz programskog ugovora.

(5)  Mjerljivi pokazatelj ostvarivanja razvojnog odnosno izvedbenog cilja sadrži naznaku pokazatelja, početnu i ciljanu vrijednost pokazatelja te vrijednost na ključnoj točki ostvarenja. Ključna točka ostvarenja postavlja se u skladu s očekivanim postignućima na polovici razdoblja, tj. nakon dvije godine provedbe programskog ugovora.

Komentar NSZVO:

U stavku 5. je potrebno predvidjeti da će se za svaki pojedini dogovoreni cilj utvrditi ključna točka ostvarenja, jer ovisno o vrsti cilja neke ključne točke neće biti objektivno moguće dostići niti unutar četiri godine, a zasigurno ne unutar dvije godine kako je ovdje predloženo.

Članak 11.

(1) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta u čijem sastavu djeluju javni fakulteti i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti čine prijedlozi programskih ugovora svakog pojedinog javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti te prijedlog programskog ugovora objedinjeno za rektorat, sastavnice i druge ustrojbene jedinice javnog sveučilišta bez pravne osobnosti.

(2) Prijedlog dijela programskog ugovora javnog sveučilišta koji se odnosi na svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti izrađuje dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, a usvaja fakultetsko odnosno akademijsko vijeće javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti.

(3) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta objedinjuje rektor u suradnji s dekanima javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija s pravnom osobnosti.

(4) Ako javno sveučilište izostavi ili izmijeni razvojnu ili izvedbenu proračunsku komponentu ili dio ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta.

Komentar NSZVO:

U stavku 3. je nužno predvidjeti da senat sveučilišta potvrđuje/usvaja prijedlog programskog ugovora, analogno postupku na sastavnicama sveučilišta. Sindikat znanosti pozdravlja namjeru iskazanu u stavku 4., međutim, predlažemo da se predvidi mogućnost pregovaranja o programskom ugovoru sa sastavnicom fakulteta tek nakon što sastavnica iscrpi sve druge mogućnosti na matičnom sveučilištu, te razloge ne postizanja dogovora prethodno pribavi u pisanom obliku kako bi i Ministarstvo u pregovorima sa samom sastavnicom moglo znati što su bile sporne okolnosti. Naime, otvaranjem prostora za pregovaranje programskih ugovora na razini sastavnica (koje su iz bilo kojeg razloga nezadovoljne svojim udjelom u prijedlogu programskog ugovora sveučilišta), narušava se integrativni potencijal sveučilišta, i uistinu se narušava autonomija sveučilišta. Osim što je takav model u suprotnosti s idejom programskog ugovora sveučilišta kao cjeline, to nije uobičajeno rješenje u svijetu, a otvara se i u praktičnom smislu teško ostvariv scenarij pregovora brojnih sastavnica s Ministarstvom.

Članak 12.

(1) Ministarstvo vrednuje svaki predloženi razvojni i izvedbeni cilj, aktivnosti za ostvarivanje razvojnog i izvedbenog cilja te mjerljive pokazatelje ostvarivanja razvojnog i izvedbenog cilja. Pri tome vrednuje relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svakog pojedinog predloženog razvojnog i izvedbenog cilja, aktivnosti i mjerljivog pokazatelja ostvarivanja razvojnog i izvedbenog cilja u odnosu na postojeće kapacitete i rezultate javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Ministarstvo vodi računa da se programskim ugovorom u prvom redu ugovori ostvarivanje razvojnih ciljeva određenih člankom 6. stavci 2., 5., 10. i 11. te ostvarivanje izvedbenih ciljeva određenih člankom 7. stavci 2. i 8. ove Uredbe.

(3) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno zatražiti dodatno objašnjenje doprinosa pojedinog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti ili mjerljivog pokazatelja strategiji razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te izračuna financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. Izračun financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti može se dokazati troškovnikom, ponudama ili istraživanjem tržišta.

(4) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno predložiti ugovaranje novog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i mjerljivog pokazatelja, brisanje predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i mjerljivog pokazatelja ili izmjenu predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti, mjerljivog pokazatelja ili financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. O predloženom ugovaranju, brisanju ili izmjeni razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti ili mjerljivog pokazatelja javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan se očitovati u roku 15 dana.

(5) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut odbije prijedloge Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka, čelnik javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u pregovaračkom postupku s Ministarstvom utvrđuje razvojne odnosno izvedbene ciljeve, aktivnosti, mjerljive pokazatelje i financijske iznose.

(6) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut i Ministarstvo u roku 15 dana ne usuglase razvojne odnosno izvedbene ciljeve, aktivnosti, mjerljive pokazatelje i financijske iznose ili se javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut propusti očitovati o prijedlogu Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka, navedeni razvojni odnosno izvedbeni cilj s aktivnostima i mjerljivim pokazateljima izuzima se iz financiranja programskim ugovorom.

(7) Ako u pregovaračkom postupku javno sveučilište odustane od razvojne ili izvedbene proračunske komponente ili dijela ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta.

(8) Ako Ministarstvo prekine pregovarački postupak iz opravdanih razloga, smatrati će se da pregovarački postupak nije pokrenut. Ministarstvo može prekinuti pregovarački postupak slanjem pisane obavijesti o prekidu pregovora javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu.

Komentar NSZVO:

Iz izričaja stavka 2. proizlazi da su razvojni ciljevi obvezni, iako to nije smisao razvojne komponente programskog ugovora, pogotovo uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta. Ministarstvo naravno može u smislu dodatnog financiranja favorizirati ove komponente (ili neke druge koje ocjenjuje važnima u predmetnom razdoblju, prioriteti se mogu i mijenjati od programskog ciklusa do ciklusa), ali onda izričaj treba biti drugačiji. Pogotovo uzevši u obzir ovlaštenje MZO iz stavka 4. U stavku 6. je potrebno predvidjeti da protivljenje Ministarstva mora biti obrazloženo i dokazivo npr. strateškim dokumentima RH iz kojih proizlazi smisao za neslaganje o postavljenim ciljevima. U stavku 8. je potrebno predvidjeti „opravdane okolnosti“ za prekid pregovora, kao i rokove za ponovni početak novih pregovora.

Članak 13.

(1) Prijedlog programskog ugovora usvaja javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u roku 15 dana od usuglašavanja sadržaja programskog ugovora u pregovaračkom postupku.

(2) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut usvoji prijedlog programskog ugovora, ministar nadležan za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i čelnik javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sklapaju programski ugovor.

(3) Programski ugovor sklapa se najkasnije 30. lipnja te stupa na snagu 1. listopada za predstojeću akademsku godinu za javna visoka učilišta odnosno 1. siječnja za predstojeću kalendarsku godinu za javne znanstvene institute.

(4) Ako se s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom s kojim su započeti pregovori o sklapanju programskog ugovora ne sklopi programski ugovor u roku iz prethodnog stavka, u sljedećoj proračunskoj godini doznačiti će mu se  97% osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. Pregovori o programskom ugovoru nastavit će se i u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. Ako se niti te godine programski ugovor ne sklopi u roku iz prethodnog stavka, pregovori o sklapanju programskog ugovora nastavit će se iduće godine, a sredstva doznačena javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 3% svake iduće godine sve do sklapanja programskog ugovora.

Komentar NSZVO:

U stavku 4. je nužno izbaciti sredstva za plaće zaposlenika. Nadalje, upozoravamo da je predviđena penalizacija pretjerana, nepotrebna, neproduktivna i rizična, te može dovesti do ugrožavanja funkcioniranja ustanova ako se programski ugovor ne potpisuje duže vrijeme. To nije smisao doznačivanja umanjene osnovne komponente, već je smisao premošćivanje razdoblja do sklapanja programskog ugovora, a bez dramatičnog ugrožavanja financijske opstojnosti ustanove, pogotovo u pogledu temeljnih materijalnih prava zaposlenika i funkcija ustanova.

Članak 14.

(1) Sredstva iz državnog proračuna za osnovnu, razvojnu i izvedbenu komponentu doznačuju se u mjesečnim obrocima javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju sklopljenog programskog ugovora. Prvi mjesečni obrok isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu programskog ugovora u skladu sa člankom 13. stavak 3. ove Uredbe.

(2) Sredstva iz državnog proračuna koja se odnose na dio programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti isplaćuju se izravno na račun javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti.

(3) Tijekom provedbe programskog ugovora osnovna proračunska komponenta korigira se troškovima školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavak 3. ove Uredbe.

Komentar NSZVO:

U stavku 3. je potrebno predvidjeti korekciju i zbog troškova plaće i materijalnih prava radnika.

Članak 16.

(1) Po proteku dvije godine važenja programskog ugovora ocjenjuje se napredak u provedbi aktivnosti i ostvarivanju svakog pojedinog mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom na ključnoj točki ostvarenja.

(2) Ako Ministarstvo utvrdi kako se aktivnost koja vodi ostvarivanju mjerljivih pokazatelja ne provodi u skladu s rokovima određenim u programskom ugovoru te procjeni kako se ta aktivnost neće provesti u razdoblju važenja programskog ugovora, javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut može predložiti sklapanje dodatka programskom ugovoru kojim će se utvrditi zamjenska aktivnost i mjerljivi pokazatelj te isti ili umanjeni iznos financiranja ostvarivanja razvojnog odnosno izvedbenog cilja.

(3) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ne predloži sklapanje dodatka programskom ugovoru iz stavka 2. ovoga članka, ugovoreni iznos programskog ugovora umanjuje se za iznos financiranja aktivnosti koja doprinosi ostvarivanju toga razvojnog odnosno izvedbenog cilja, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju pojedinog mjerljivog pokazatelja.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi kako javno visoko učilište ili javni znanstveni institut teško krši odredbe programskog ugovora ovlašteno je jednostrano raskinuti programski ugovor.

Komentar NSZVO:

Iz formulacije stavka 2. proizlazi da Ministarstvo samo na temelju svoje procjene (koja ne mora biti točna) može predložiti dodatak programskom ugovoru i u konačnici smanjiti financiranje. Predlažemo predviđanje točnih, transparentnih i mjerljivih razloga zbog kojih Ministarstvo može pozvati ustanovu na sklapanje dodatka programskom ugovoru.

Članak 17.

(1) Po proteku razdoblja važenja programskog ugovora ocjenjuje se ostvarenost svakog pojedinog mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom.

(2) Ako Ministarstvo utvrdi kako se neki od ugovorenih mjerljivih pokazatelja nije ostvario, zatražiti će povrat iznosa financiranja toga mjerljivog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju mjerljivog pokazatelja.

(3) Ostvareni razvojni i izvedbeni ciljevi te postignuti mjerljivi pokazatelji ostvarenih razvojnih i izvedbenih ciljeva uzimaju se u obzir pri sklapanju narednog programskog ugovora.

Komentar NSZVO:

U članku 17. je potrebno propisati rokove za početak pregovora o novom četverogodišnjem ciklusu programskog financiranja. Također potrebno je preciznije definirati na čemu će se temeljiti polazišna točka pregovora za novi četverogodišnji ciklus programskog financiranja.

Ključne riječi:

javna rasprava, komentari, uredba o programskom financiranju