Mora li se rad za tržište plaćati isključivo kao prekovremeni rad?

Često nas pitaju: Zabranjuje li novi Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (dalje: KUZVO) sklapanje autorskih ugovora i ugovora o djelu sa zaposlenicima ustanove koji obavljaju rad za tržište?

Odredbe članka 31. i članka 59. KUZVO-a propisuju da zaposlenici mogu obavljati znanstveni i stručni rad za tržište ako isti ne proturječi obvezama u nastavi i znanstvenim istraživanjima. Također, zaposlenicima koji su svojim radom izravno ili neizravno sudjelovali u ostvarenju prihoda na tržištu pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.
Međutim, te odredbe ničime ne priječe sklapanje ugovora o autorskom djelu odnosno ugovora o djelu sa zaposlenicima koji obavljaju rad za tržište.
Predmetne odredbe ne odnose se na ugovor o djelu, koji je reguliran Zakonom o obveznim odnosima i koji se ne može sklopiti za poslove za koje je sa zaposlenikom sklopljen ugovor o radu, odnosno za poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos.

Predmetne odredbe ne odnose se niti na autorski ugovor čiji je predmet autorsko djelo u smislu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a koji se također može sklopiti samo za poslove koji nisu predmet zaposlenikovog ugovora o radu.

Dakle, odredbe navedenih članaka Kolektivnog ugovora odnose se samo na poslove za tržište koje zaposlenik obavlja temeljem svog ugovora o radu i na temelju kojeg se zaposleniku isplaćuje plaća, sukladno pravnim propisima. Kolektivni ugovor tu ništa novoga nije propisao što nije bilo već i ranije u pravnom sustavu, niti je mogao drugačije propisati.

Ako se ne radi o poslovima koji proizlaze iz zaposlenikovog ugovora o radu te ako su ispunjeni posebnim zakonima predviđeni uvjeti, sa zaposlenikom se može sklopiti autorski ugovor ili ugovor o djelu, temeljem kojih zaposleniku pripada odgovarajuća naknada.

Dakle, ne mora se svaki rad za tržište koji prelazi redovni fond sati plaćati samo kao prekovremeni rad. Ponavljamo, kako je potrebno razlikovati o kojoj se vrsti poslova radi, odnosno radi li se o poslovima za tržište koji su predmet zaposlenikovog ugovora o radu ili se radi o poslovima koji mogu biti predmet autorskog ugovora ili ugovora o djelu. Naime, odredba članka 31. KUZVO-a odnosi se isključivo na poslove koje zaposlenik obavlja temeljem svog ugovora o radu, a koji se u slučaju da ih zaposlenik obavlja izvan redovnog radnog vremena, moraju platiti kao prekovremeni rad.

Opravdana je primjedba da su mnogi poslovi u graničnoj zoni i da je u mnogim slučajevima teško napraviti preciznu diferencijaciju a da je Porezna uprava restriktivnija nego što je to poželjno. To je točno, ali nije ni u kakvoj vezi s Kolektivnim ugovorom, koji se može potpisati samo ako su sve njegove odredbe formulirane sukladno zakonskim propisima, štogod o tim propisima netko mislio.

Karla Komazin, mag. iur.
Pravna služba Sindikata znanosti

---

Ključne riječi:

kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, rad za tržište