Pravo na dodatak za PUR upitno zbog neodgovarajuće procjene rizika

Slijedom brojnih upita članova o pravu i mogućnostima ostvarenja dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (dalje: dodatak za PUR) sukladno Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje (NN 9-205/2019; dalje: Dodatak I.) te Izmjenama Dodatka I. (NN br. 52-1054/2020), u nastavku sve članove Sindikata informiramo kako slijedi.

Sukladno zauzetim stajalištima Velikog vijeća koje je 20. prosinca prošle godine održalo sjednicu na kojoj su detaljno raspravljeni problemi koji su se pojavili prilikom verifikacije popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, Sindikat znanosti je od Ministarstva znanosti i obrazovanja (dalje: Ministarstvo) zatražio otvaranje procesa dopune verifikacije popisa za pojedina radna mjesta ili tipove radnih mjesta u odnosu na koja je postojala jasna stručna argumentacija za odobravanje dodatka za PUR. Cilj dodatnih postupaka bio je otklanjanje uočenih propusta unutar već verificiranih popisa, bez mogućnosti naknadnog dostavljanja dodatne dokumentacije, kako se dopuna verificiranih popisa ne bi pretvorila u ponavljanje cjelokupnog postupka koji je ionako sam po sebi trajao jako dugo te kako bi cjelokupni proces mogao biti završen do novog ciklusa verifikacije popisa.

Slijedom zaprimljenih prigovora sa ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Povjerenstvo za obradu popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada (dalje: Povjerenstvo) je otvorilo postupak dopune verifikacije popisa te isto dovršilo do konca kolovoza ove godine. Administrativni dio posla sastavljanja i otpreme službenih stajališta Povjerenstava u postupcima ove ograničene revizije popisa preuzelo je Ministarstvo, pri čemu je, unatoč gotovo svakodnevnom požurivanju od strane Sindikata, do današnjeg dana, službene stavove Povjerenstva s podacima koji su zaposlenici dodatno uvršteni na popise, zaprimilo svega nekoliko ustanova u sustavu. Preostala očitovanja Povjerenstva ustanovama bi trebala biti dostavljena u narednom razdoblju, sukladno mogućnostima administrativnih kapaciteta Ministarstva.

Iako će temeljem dopune verifikacija popisa određen broj zaposlenika retroaktivno ostvariti pravo na dodatak za posebne uvjete rada, važno je naglasiti da postupak dopune verificiranih popisa, radi svojeg ograničenog obuhvata, ne može biti od pomoći osobama koje zbog neodgovarajuće procjene rizika ili drugih propusta koji su se dogodili na razini ustanova pri stvaranju popisa zaposlenika koji imaju pravo na dodatak za PUR, nisu ostvarili to pravo.

Naime, prema uvidima Povjerenstva, ustanove često pri procjeni rizika nisu postupale sukladno Pravilniku o izradi procjene rizika i njemu priloženoj Matrici procjene rizika. Na brojnim ustanovama procjene rizika su nažalost napravljene na profesionalno i stručno neadekvatnoj razini koja za velik broj radnih mjesta nije omogućila vjerodostojnu verifikaciju radnih mjesta s velikim rizikom. Posljedično, u postupku obrade popisa, dodatna pojašnjenja tražena su od gotovo svih ustanova (rijetke iznimke), što se osobito odnosi na nedostatak kvalitativnih i kvantitativnih informacija vezanih uz mehaničke opasnosti, te biološke i kemijske štetnosti. Pri tome se najčešći nedostatak podataka odnosio, primjerice, na prosječno tjedno i godišnje vrijeme izloženosti pojedinim štetnostima, količinu utrošenih kemikalija na godišnjoj razini, vrstu štetnosti, parametre vezane uz izloženost mehaničkim opasnostima, često uz davanje kumulativnih podataka za više radnih mjesta umjesto za svako radno mjesto pojedinačno, itd. Štoviše, niti nakon poziva za dostavljanje dodatnih pojašnjenja i podataka, ustanove u velikom broju slučajeva nisu dostavile podatke koji bi opravdali kategorizaciju velikog rizika.

Takvim zaposlenicima, koji su bez dodatka za PUR ostali radi pojedinih propusta na razini ustanova, a koji su ujedno i članovi Sindikata, može se pokušati pomoći kroz eventualne postupke utvrđivanja odgovornosti poslodavaca za štetu koju su zaposlenici u navedenom položaju pretrpjeli zbog propusta poslodavaca ili stručnih pogrešaka u postupcima izrade procjena rizika na radnim mjestima. Naglašavamo da se radi o potencijalnim sporovima koji se mogu voditi tek nakon analize svih okolnosti u individualnim slučajevima zaposlenika koji smatraju da su na ovakav način oštećeni te pozivamo članove Sindikata u opisanom položaju da se sa svojim individualnim zahtjevima izravno obrate za pravnu pomoć Pravnoj službi Sindikata.

Vezano za prethodno navedeno, potrebno je istaknuti da procjene rizika koje su provedene na ustanovama još uvijek u velikom broju slučajeva sadrže kvalifikaciju pojedinih radnih mjesta kao mjesta s velikim rizikom na temelju nedostatne zaštitne opreme ili neadekvatnog prostora i radnih uvjeta (primjerice neodgovarajuća izolacija, ventilacija, svjetlo, izostanak digestora i sl.). Nažalost, iako je stručno nesporno da neodgovarajući radni uvjeti povećavaju rizik od profesionalnih bolesti i/ili ozljeda na radu, PUR dodatak ne može se dodijeliti na ovoj osnovi. Naime, poslodavac je dužan provesti sve dostupne i propisane zaštitne mjere i osigurati prostor koji odgovara potrebnim standardima zaštite na radu za pojedini tip radnoga mjesta, a tek nakon osiguravanja mogućih i realno tehnološki dostupnih mjera zaštite se procjenjuje preostali rizik. Prema važećem Kolektivnom ugovoru pravo na dodatak imaju samo osobe zaposlene na radnim mjestima koja temeljem procjene rizika i verifikacije Povjerenstva podrazumijevaju poslove s velikim rizikom, a sukladno Pravilniku o izradi procjene rizika. PUR dodatak nije i sukladno Zakonu o zaštiti na radu NE SMIJE BITI kompenzacija za izostanak odgovarajućih mjera zaštite na radu.

Dovršetkom postupka ograničene revizije do sada verificiranih popisa, zatvorit će se prvo dvogodišnje razdoblje isplate PUR dodataka. Nesporno je da su u provedenim postupcima izrade procjene rizika, sastavljanja, obrade i verifikacija popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada uočene određene poteškoće koje je u narednom razdoblju potrebno otkloniti zajedničkim naporima svih sudionika.

U navedenom smislu je i samo Povjerenstvo za obradu popisa dalo nekoliko važnih i korisnih sugestija koje su već ispred Ministarstva službenim putem dostavljene svim ustanovama u sustavu, a koje bi u narednom razdoblju trebalo realizirati kao pretpostavke učinkovitog ostvarenja prava zaposlenika na PUR dodatak.

Kao osobito važno Povjerenstvo je istaknulo sljedeće:

• kod odabira tvrtke koja će izraditi procjenu rizika, na razini ustanove je potrebno osigurati da tvrtke koje su obavile inicijalnu procjenu rizika imaju formalno – pravno jasno definiranu obvezu na stručan i pravovremen način odgovoriti na traženje dopuna ili dodatnih pojašnjenja od strane Povjerenstva u svim slučajevima kad procjena rizika ne sadrži sve potrebne podatke za utvrđivanje razine rizika na pojedinom radnom mjestu;
• na ustanovama je potrebno pobrinuti se za kvalitetnu edukaciju povjerenika zaštite na radu te osigurati njihovo izravno sudjelovanje u procesu procjene rizika, kao i osigurati svim zaposlenicima mogućnost uvida u materijale vezane uz procjenu rizika;
• procjene rizika moraju sadržavati sve elemente nužne za verifikaciju razine rizika za sva radna mjesta, osobito detaljno za PUR radna mjesta tj. radna mjesta s velikim rizikom, a posebno pružiti kvalitativne i kvantitativne podatke koji su do sada često bili nedostatni za brojne ustanove, osobito: što precizniji opis poslova koji se obavljanju na radnim mjestima velikog rizika, što točniju procjenu trajanja (tjedna, mjesečna i/ili godišnja razina) izloženosti svim opasnostima/štetnostima/naporima relevantnim za kvalifikaciju predmetnog radnog mjesta kao radnog mjesta s velikim rizikom, konkretan opis opreme koja je relevantna za procjenu rizika od mehaničkih opasnosti (o kojim se alatima/strojevima/postrojenjima radi), u slučaju kotlovskih i drugih energetskih postrojenja dati konkretne opise instaliranih postrojenja (tip, snaga, starost, godišnji pregledi i sl.) i poslova na relevantnim radnim mjestima, u slučaju rukovanja električnim instalacijama konkretno opisati o kojim se instalacijama, uređajima i/ili postrojenjima napona iznad 250 V, ili napona 220 V s posebnim zahtjevima, radi, opisati učestalost i tip poslova koji se obavljaju na visini većoj od 3 m; detaljno opisati prosječno trajanje izloženosti, te vrstu i način izlaganja biološkim i kemijskim štetnostima; za biološke štetnosti navesti stručno ime biološkog patogena, tjedno i godišnje vrijeme rada s istim, intenzitet rada (npr. broj analiza ili uzoraka tjedno i godišnje) količinu/masu materijala (npr. u gramima), način rada (npr. prikupljanje uzoraka na terenu/od potencijalno zaraženih osoba, laboratorijski rad u digestoru ili izvan digestora, korištenje oštrih instrumenata kao što su igle i skalpeli); bitno je jasno napisati radi li se i u kojem opsegu o primarnoj obradi uzoraka (npr. uzimanje potencijalno infektivnih uzoraka na terenu ili u laboratoriju korištenjem oštrih instrumenata), odnosno u kojem se opsegu radi o sekundarnoj laboratorijskoj obradi uzoraka; za kemikalije navesti ime i klasifikaciju tvari, vrijeme rada na tjednoj i godišnjoj razini, količinu utrošene kemikalije godišnje (masa ili volumen), način rada (npr. rad u digestoru ili izvan digestora), rezultate mjerenja koncentracija kemikalija u zraku radnih prostora kada je relevantno, tj. propisima predviđeno; kada se radi o izloženosti nepovoljnoj mikroklimi, buci, ionizacijskom i neionizacijskom zračenju, nefibrinogenim ili fibrinogenim prašinama, organskim prašinama, točno opisati način i prosječno tjedno i godišnje trajanje izloženosti, te razinu izloženosti (putem dozimetrijskog nadzora, mjerenja mikroklimatskih parametara i razine buke radnog prostora, mjerenja koncentracije prašine u zraku radnih prostora kada je relevantno); osigurati vjerodostojnost svih podataka potrebnih za verifikaciju statusa pojedinih radnih mjesta u pogledu PUR.

Povjerenstvo je posebno primijetilo da u mnogim ustanovama nisu stvorene pretpostavke za redovito praćenje i sudjelovanje predstavnika radnika u procesima izrade i ažuriranja procjene rizika, radu Odbora za zaštitu na radu i svim svakodnevnim aktivnostima kojima je moguće pratiti stanje, utjecati na pravodobno otklanjanje uočenih problema, djelovati na poboljšanje i unapređivanje stanja te zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Stoga je u sredinama u kojima isto nije do sada učinjeno potrebno pristupiti žurnoj provedbi izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Također, svaka procjena rizika, kao ključan dokument, podrazumijeva kontinuiranu analizu, ažuriranje i poboljšanja, a primjetno je da su pojedine procjene rizika izrađene prije 4-5 godina, a ostale su nepromijenjene, neovisno o okolnostima. U okviru Plana mjera kao sastavnog dijela procjena rizika za uklanjanje/smanjivanje opasnosti/štetnosti/napora, trebalo bi na osnovu konkretnog stanja utvrditi svaku pojedinu mjeru i rok provedbe, te redovito kontrolirati realizaciju. Osobito je važno redovito i učinkovito djelovanje Odbora za zaštitu na radu, ne samo zbog zakonom određene obveze, već prije svega zbog redovitog praćenja, poduzimanja i kontrole provedbe potrebnih mjera prevencije u okviru pojedinih ustanova. U ovom trenutku bilo bi korisno u svakoj radnoj sredini pristupiti provedbi svih onih aktivnosti u području zaštite na radu koje su propisane kao obveza svakog poslodavca uz aktivno sudjelovanje predstavnika radnika i uključivanje potrebnih stručnjaka ovisno o specifičnosti djelatnosti, veličini rizika i potrebnim preventivnim mjerama.

Slijedom svega navedenog, vidljivo je da je konzistentna provedba odredaba Dodatka I. KUZVO-a pokazala brojne nepravilnosti u provedbi mjera zaštite na radu na ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, primarno nepravilnosti pri izradi procjene rizika i pridržavanju elementarnih mjera zaštite na radu. Na velikom broju ustanova prisutno je razmišljanje da je umjesto odgovarajućih mjera zaštite na radu dovoljno zaposleniku isplaćivati dodatak za PUR čime mu se nadoknađuje gotovo izvjestan gubitak zdravlja uslijed izloženosti različitim štetnostima i rizicima na radnom mjestu koje se godinama ne otklanjaju. Sindikat takav stav poslodavaca ne može podržati, jer dodatak za PUR ne može biti kompenzacija izostanka adekvatnih mjera zaštite zdravlja zaposlenika. Sindikat je na drugoj strani svjestan situacije da će i nakon potpune i pravilne implementacije Dodatka I. KUZVO-a u sustavu i dalje egzistirati ustanove koje neće osiguravati adekvatne mjere zaštite na radu, a istovremeno zaposlenici tih ustanova neće ostvarivati odgovarajuće dodatke za PUR. To je svakako pitanje koje će Sindikat rješavati u narednom ciklusu kolektivnih pregovora na način da se svim zaposlenicima koji ne rade na radnim mjestima s visokim rizikom, ali rade u otežanim uvjetima rada, ipak pokuša osigurati pravično uvećanje plaće s osnove rada u otežanim uvjetima. Međutim, pretpostavka takvog postupanja jest, u ovoj inicijalnoj fazi, na stručnim osnovama osigurati jasno razlikovanje radnih mjesta s posebnim uvjetima rada od onih radnih mjesta koja to nisu.

Sindikat će pravovremeno obavještavati svoje članove o svim novim relevantnim informacijama u pogledu ostvarenja prava na dodatak za PUR. U međuvremenu je članovima Sindikata na raspolaganju Pravna služba Sindikata u pogledu svih eventualnih pitanja na koja do sada nisu dobili odgovor.

Ključne riječi:

dodatak na plaću, kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, posebni uvjeti rada, verifikacija