Uredbe koje idu uz Zakon o plaćama trebaju osigurati snažniji rast plaća. To nije bitno samo za naš sustav, već i za rast BDP-a, gdje je udio rada pao na povijesno najnižu razinu. Takva politika, ako se nastavi, mogla bi nas odvesti u recesiju
Učinci inflacije – rapidan rast udjela kapitala u hrvatskom BDP-u nauštrb rada
Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti, u emisiji Novi dan N1 televizije je analizirao ekonomsku situaciju, rast BDP-a od 16% i koronakrizu
Matica hrvatskih sindikata upozorila je u petak da će Hrvatsku samohvala Vlade Andreja Plenkovića o rastu BDP-a i neaktivna ekonomska politika usmjerena na stabilnost, a ne na razvoj, potencijalno skupo koštati u iduće dvije godine
Čelnik Sindikata znanosti ustvrdio je kako će, suprotno pisanju većine medija, povećanje osnovice za plaće od 6% imati daljnje pozitivne učinke na rast BDP-a, a negativnu medijsku kampanju protiv radnika u javnim i državnim službama okarakterizirao je kao sramotnu.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.
Rebalansom proračuna u 2013. deficit se povećao s 3,8 posto na 5,5 posto BDP-a, a u 2014. godini planira se dodatno smanjenje rashoda za zaposlene u MZOS-u od 279 milijuna kuna.
Hrvatska je u periodu 2009.-2012. ostvarila najnižu stopu zaposlenosti i drugi najveći kumulativni pad BDP unutar skupine EU zemalja. Više pročitajte u najnovijem pregledu.
Predstavljamo Vam najnoviji kratki pregled stanja u hrvatskom gospodarstvu koji je pripremila ekonomska služba Sindikata znanosti. Analiza stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazala je kako je Hrvatska u u razdoblju od 2008.-2012. ostvarila kumulativni pad realnog BDP-a od 11,2 posto. Samo prošle godine pad je iznosio 2 posto. Najveća komponenta BDP-a, osobna potrošnja, tijekom 2012. realno […]
U posljednjih 5 godina Hrvatska je zabilježila treći najveći pad realnog BDP-a na razini EU-a, a nastavi li trenutnu proračunsku politiku Vlada neće niti zaustaviti rast deficita, niti ojačati kapacitete za oporavak gospodarstva i punjenje prihodne strane proračuna. Dapače, vodi nas prema novom rebalansu i vjerojatno dodatnom udaru na primanja zaposlenih u javnim i državnim službama
