Pregled prošle godine
Zakon o plaćama i uredbe o koeficijentima, granski kolektivni ugovor, položaj mladih u znanosti – samo su to neka od važnih pitanja kojima smo se bavili u 2023. godini
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u 2023. godini aktivno se zalagao za poboljšanje materijalnih i radnih prava naših članova. U više smo navrata osigurali i podržali rast plaća, pregovarali smo o specifičnim uvjetima rada unutar resora i značajno smo poboljšali komunikaciju prema javnosti i članstvu. Najvažnije od svega, nastavili smo biti inicijatori pozitivnih promjena u sustavu i poboljšanja materijalnog statusa zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju.
SIJEČANJ
U ovu godinu Sindikat znanosti ušao je s kompletiranim novim vodstvom. Uz novog predsjednika Sindikata dr. sc. Tvrtka Smitala, koji radi kao znanstveni savjetnik u trajnom izboru na Institutu Ruđer Bošković, te predsjednika Velikog vijeća i Malog vijeća prof. dr. sc. Predraga Markovića, redovitog profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1. siječnja 2023. na čelo Tajništva sindikata kao glavni tajnik došao je Matija Kroflin, magistar ekonomije.
OŽUJAK
Dana 15. ožujka krenuli su i pregovori za Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje kada je održan prvi sastanak s Vladom. Održano je ukupno 16 sastanaka, a najvažnije pitanje je normiranje rada zaposlenika u sustavu. Potpisivanje novog granskog kolektivnog ugovora očekuje se početkom 2024. godine.
Plaće zaposlenika u javnim službama, odnosno najniži koeficijenti rasli su za okvirno 5 posto nakon inzistiranja sindikata javnih službi. Naime, pojedini zaposlenici (radna mjesta IV. vrste: spremačice, portiri, pomoćni radnici u kuhinji itd.) imali su plaće manje od zakonom propisane minimalne plaće pa im je država bila primorana isplaćivati poseban dodatak kako bi njihove plaće uskladila sa zakonskim minimumom. No i nakon ovih izmjena Uredbe postignuto je tek ublažavanje postojećeg stanja, a ne njegovo rješavanje.
TRAVANJ
Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne propisuje odredbe o zapošljavanja na znanstvena radna mjesta na sveučilištu. To ima negativne posljedice po zapošljavanje novih znanstvenika, ali i karijerno napredovanje postojećih.
Sindikat znanosti stoga je od resornog Ministarstva tražio žurno reguliranje statusa znanstvenika na sveučilištima.
SVIBANJ
Održane su 23. Sportske igre Sindikata znanosti, sportsko-rekreativna manifestacija koju organiziramo već više od dva desetljeća. Sudjelovalo je 640 sudionika iz 57 sindikalnih podružnica. Najbolji rezultat u ukupnom poretku ostvario je Pomorski fakultet iz Splita, dok su drugo i treće mjesto podijelili varaždinski Fakultet organizacije i informatike te Veleučilište u Karlovcu.
LIPANJ
U lipnju je s Vladom postignut dogovor o fiksnim dodatcima na plaće u neto iznosu od 100, 80 i 60 eura. Ti su dodatci zamišljeni kao mehanizam povećanja najnižih plaća u sustavu. Sindikat znanosti podržao je dodatke, upravo iz tog razloga. Istovremeno, svjestan degradacije koju prolaze zaposlenici u znanosti i visokom obrazovanju, Sindikat znanosti u zastupanju interesa svojih članova, ali i cijelog resora, zatražio je povećanje plaća u našem sustavu za 20 posto.
Ipak, budući da više od trećine članova Sindikata, znanstvenici i profesori na najvišim radnim mjestima, nisu obuhvaćeni ovim dodatcima, nastavili smo upozoravati da plaće trebaju rasti svima kroz osnovicu i da se najobrazovanije u zemlji ne smije degradirati.
LISTOPAD
Sindikat je pokrenuo javnu kampanju #mladiuznanosti s ciljem prenošenja iskustava, mišljenja i problema asistenata i viših asistenata na visokim učilištima i znanstvenim institutima u Hrvatskoj. Ocrtali su nam dva glavna problema – niska primanja i nesigurnost radnog mjesta.
U sklopu te kampanje organizirali smo 19. listopada i prosvjed ‘Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni’ na Institutu Ruđer Bošković, najvećoj i vodećoj znanstvenoj instituciji u RH. Objavljivali smo intervjue s asistentima, organizirali dva okrugla stola. Prvi se ticao politike plaća, a drugi napredovanja i perspektive (mladih) u sustavu.
I ove smo godine tradicionalno dodijelili 40-ak stipendija i pomoći djeci umrlih članova. To se odnosi na osnovnoškolce, srednjoškolce i studente.
STUDENI
Sindikat znanosti, zajedno s ostalim sindikatima javnih službi, zatražio je povećanje osnovice od 15 posto. U pregovorima za Temeljni kolektivni ugovor postigli smo dogovor s Vladom. Osigurali smo rast osnovice od 5 posto svim javnim službenicima. Božićnica je porasla na 300 eura, a po prvi put će se iduće godine dodijeliti i uskrsnica u iznosu od 100 eura. Preostali dio rasta plaća, prema dogovoru s Vladom, treba uslijediti kroz Zakon o plaćama, odnosno pripadajuće mu uredbe koje će postaviti novi sustav koeficijenata.
Vlada se, dakle, obvezala značajniji rast plaća osigurati putem uredbe o koeficijentima koja dolazi uz novi Zakon. Ako ne bude poštovala dogovor, morat će pregovarati sa sindikatima o ponovnom povećanju osnovice.
Ideje.hr, portal s jedinstvenim, stručnim i znanstvenim člancima, koji smo pokrenuli 2018. na zajedničkom je okruglom stolu ugostio Snježanu Prijić-Samaržiju koja se kritički osvrnula na ulogu sveučilišta u društvu, odgovornost koju ima te probleme s kojima se susreće.
PROSINAC
Zakon o plaćama je donesen, a unatoč obećanju Vlade, sindikati nisu još bili dobili cjelovit uvid u novi sustav koeficijenata. Sindikatu znanosti to je najvažnije pitanje ove godine jer će pokazati koliko će značajan biti rast plaća u znanosti i visokom obrazovanju, kako će se naši zaposlenici svrstati u rasponu koeficijenata od 1 do 8 te kako će se pozicionirati u odnosu na druge javne službenike.
Zbog toga je Sindikat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojoj najvećoj podružnici koja broji gotovo četiri stotine članova, organizirao prosvjed. Prosvjed je održan 19. prosinca, točno dva mjeseca od prosvjeda na IRB-u, a Vladi smo poručili da nam žurno mora omogućiti uvid u koeficijente.
Bili smo aktivni i na drugim poljima
Tijekom ove godine dali smo na oko 200 fizičkih i 2.000 elektroničkih pravnih savjeta našim članovima, nastavili smo raditi na tužbama i zastupanju naših članova zbog nepovećanja osnovice od 6 posto te smo sponzorirali izdavanje nekoliko knjiga. Naši članovi na raspolaganju su imali i Fond solidarnosti, kao i zatvoreni mirovinski fond Treći horizont. Ostvarili smo niz partnerstava i našim članovima tako omogućili popuste na ulaznice, razne proizvode i usluge. Naši su predstavnici redovito sudjelovali u radu međunarodnih organizacija ETUCE, EGSO i ESSDE, a suradnju smo ostvarivali i s drugim sindikalnim organizacijama, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.
Ključne riječi:
2023., članovi, komunikacija, pregled godine, pregovori, sindikat znanosti