748.624 prikupljena potpisa za raspisivanje referenduma predstavlja izvanredan uspjeh naše akcije, do kojeg zasigurno ne bi došlo bez aktivizma, upornosti i nesebičnog zalaganja svih naših volontera
U subotu, 8. lipnja 2019. godine prigodnim programom završene su 21. Sportske igre članova Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Čelnici tri sindikalne centrale održali su zajedničku konferenciju za medije u kojoj su najavili istupanje iz Gospodarsko-socijalnog vijeća, zatražile smjenu resornog ministra Pavića te se osvrnule na sljedeće korake vezane uz prikupljene potpise za referendum o mirovinskoj reformi.
Predstavnici tri sindikalne središnjice koje stoje iza Inicijative 67 je previše na današnjoj konferenciji za novinare su komentirali jučerašnju odluku Ustavnog suda koji nije našao osnovu za postupanje u slučaju Vladinog financiranja protureferendumske kampanje
Predstavnici inicijative “67 je previše” objavili su novu brojku prikupljenih, odnosno dosad prebrojanih potpisa za referendum i ustvrdili kako je odaziv za sada nešto bolji nego je bio prije dva dana.
Predsjednici tri sindikalne središnjice zatražili su u utorak od ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da podnese ostavku, tvrdeći da je obmanuo javnost s iznosom novca poreznih obveznika potrošenog na kampanju protiv njihove referendumske inicijative “67 je previše”.
Organizatori akcije uputili su poziv građanima da dođu na štandove i daju svoj potpis, jer je do kraja akcije ostalo još samo pet dana. Naglasili su da je ovo jedinstvena prilika i da druge prilike nakon ove više neće biti.
Povodom skorog početka sindikalne akcije prikupljanja potpisa za referendum o izmjenama uvjeta za odlazak u mirovimu, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i glavni tajnik Sindikata znanosti Vilim Ribić obratio se pismom svim članovima Sindikata
Predstavljeno referendumsko pitanje odnosi se na snižavanje dobi umirovljenja sa 67 na 65 godina te smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina. Prikupljanje potpisa počinje 27. travnja i trajat će do 11. svibnja.
Hrvatska mora gospodarski osnažiti kako bi prije ulaska u euro postigla veću razinu konvergencije s vodećim europskim gospodarstvima. Međutim, ne treba se samo Hrvatska pripremati za ulazak, već se i monetarna unija mora temeljito reformirati kako bi euro postao valuta na korist svih, uključujući i one slabije. Bez mehanizama kojima bi manje snažne zemlje našle svoje posljednje utočište u kriznim situacijama i u kojima bi se rizici gospodarskih politika dijelili nije moguća učinkovita zajednica; ako se takva zajednica ne gradi, Hrvatska treba gledati svoja posla
