Mirovinska reforma iz 2002. godine i uvođenje drugog mirovinskog stupa uništili su hrvatsko gospodarstvo, ustvrdili su u srijedu neki stručnjaci i zatražili analizu isplativosti postojećeg sustava, dok je SDP-ov Davorko Vidović, čija je Vlada provela tu reformu, ustvrdio da drugi mirovinski stup nema alternative.
U srijedu, 18. travnja u Sindikatu znanosti održana je rasprava pod naslovom: Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju? Temelj za raspravu jest istraživanje koje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak i Luka Šikić u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.
U organizaciji članova hrvatskog izaslanstva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora održana je Nacionalna rasprava o budućnosti Europe, temeljem pet scenarija iz Bijele knjige predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.
Nazivana je majkom svih reformi, no za mirovinskom se reformom neprestano vuku problemi. Posljednji je izbio u Planu konvergencije koji je prihvatila Vlada, a predviđa ukidanje dodatka od 27 posto na mirovine iz prvog stupa. Rasprava je 6. lipnja u 11h
Pitanje Agrokora i njegovog vlasnika, Ivice Todorića, ključna je tema posljednjih dana. Kakva će biti sudbina najvećeg i najpoznatijeg hrvatskog poduzetnika? Dolazi li s njegovim padom do završetka tajkunskog razdoblja hrvatske ekonomije i što bi to za Hrvatsku moglo značiti? Kao uvod u raspravu, g. Ratko Bošković predstavit će svoju novu knjigu Slom Hrvatske 2009.: Tko je kriv za 6 godina depresije i izgubljenih 200 tisuća radnih mjesta i 500 milijardi kuna.
Rasprave o aktualnim temama nastavljene su u četvrtak, 8. prosinca, diskusijom za koju je uvodno izlaganje pod naslovom Demokracije: dobre, loše, zle? održala Danijela Dolenec, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
U sklopu održane prezentacije, ravnatelj IRB-a Tome Antičić je iznio konstatacije o stanju znanosti i visokog obrazovanja te neke prijedloge poboljšanja stvari, a također je adresirao pitanje ima li smisla povećati financiranje znanosti, koja je u Hrvatskoj značajno podfinancirana u odnosu na usporedive zemlje, bez institucionalnog usavršavanja, koje je poslije posebno diskutirano.
Nakon dosadšnjih rasprava o medijima i politici, dugoročnom rastu hrvatske ekonomije, nestandardnim oblicima rada, financijalizaciji, krizi demokracije te perspektivama znanosti i visokog obrazovanja, Danijela Dolenec, docentica na FPZG-u će predstaviti temu sedme rasprave: Demokracije: dobre, loše, zle?
U četvrtak, 8. prosinca u 11:00 sati u Sindikatu znanosti.
Hrvatska znanost i hrvatsko gospodarstvo dva su odvojena sustava – kako to promijeniti? U Hrvatskoj, devedeset posto doktora u STEM području ostaju u akademskoj zajednici. U svijetu, samo deset posto. Tome Antičić ima ideju kako se približiti svjetskom standardu.
Nakon rasprava o medijima i politici, dugoročnom rastu hrvatske ekonomije, o nestandardnim oblicima rada te o financijalizaciji, Sindikat znanosti nastavlja rasprave o aktualnim temama. Peta rasprava o stanju demokracije održat će se u četvrtak, 27. listopada u 10h, a uvodničari će biti Ana Matan i Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
