Ima li trenutna proračunska politika smisla?
U posljednjih 5 godina Hrvatska je zabilježila treći najveći pad realnog BDP-a na razini EU-a, a nastavi li trenutnu proračunsku politiku Vlada neće niti zaustaviti rast deficita, niti ojačati kapacitete za oporavak gospodarstva i punjenje prihodne strane proračuna. Dapače, vodi nas prema novom rebalansu i vjerojatno dodatnom udaru na primanja zaposlenih u javnim i državnim službama
Pripremio: Matija Kroflin, mag. oec.
Fiskalna konsolidacija trenutno je u fokusu ekonomskih politika većine europskih zemalja ili je barem moguće steći takav dojam. Pritom prevladava uvjerenje, iako sve slabije, kako je rješenje potrebno tražiti prvenstveno na rashodnoj strani. Zagovaranje štednje s jedne strane ima opravdanje u činjenici da trajno ekspanzionističke politike vode neodrživom stanju deficita i javnog duga. Protivnici štednje s druge strane mogu se opravdati činjenicom da su mjere stezanja nakon prvog vala recesije u Europi dovele do dodatnog rasta nezaposlenosti, anemičnog oporavka, kao i dodatnog povećanja omjera javnog duga i BDP-a. Sukladno tome i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barrosso nedavno je naglasio kako smatra da su zbog manjka političke i društvene potpore rigorozne mjere štednje dosegle svoj vrhunac. Činjenica je i da je BDP eurozone prošle godine pao za 0,6 posto na međugodišnjoj razini te je evidentno da većina europskih zemalja, a s njima i Hrvatska tonu prema novom recesijskom dnu…
Cijeli tekst preuzmite u PDF formatu u privitku ima li trenutna proracunska politika smisla
Ključne riječi:
BDP, državni proračun, makroekonomski kutak, rebalans proračuna
