Po pravima iz kol. ugovora javni sektor nije privilegiran u odnosu na privatni

U okviru EU projekta Matice hrvatskih sindikata pod nazivom: „Jačanje socijalnog dijaloga – doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima” provedena je analiza prava iz kolektivnih ugovora s ciljem usporedbe obrazaca kolektivnog pregovaranja u javnom sektoru i gospodarstvu. S obzirom na to da se u javnosti već dulje vrijeme provlači teza kako su radnici u javnim službama privilegirani u odnosu na radnike u gospodarstvu čija su prava regulirana kolektivnim ugovorima, ovom analizom željelo se istražiti je li to uistinu tako, uvodno je na konferenciji za medije kazala voditeljica EU projekta Lucija Barjašić Špiler. Rezultate analize predstavio je autor istraživanja i analize, doc. dr. sc. Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U analizi su uspoređeni broj prava i njihova „izdašnost“ iz 186 kolektivnih ugovora iz gospodarstva s pravima iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te njegovih dodataka, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te pravima iz pet granskih kolektivnih ugovora za javne službe: osnovnog školstva, srednjeg školstva, kulture, zdravstva i socijalne skrbi. Uspoređivani su dodaci na plaću i naknada plaće, materijalna prava i naknade troškova.

Ustanovljeno je kako u javnom sektoru ne postoji preko 300 dodataka na plaću kao što se to u medijima često prezentira, već znatno manje te da većina tih dodataka proizlazi iz odredbi zakona koji reguliraju radne odnose. Analiza je pokazala kako u pogledu sadržaja, odnosno pitanja koja se reguliraju kolektivnim ugovorima, nema bitnih razlika između kolektivnih ugovora za javni sektor (u užem smislu) i kolektivnih ugovora za gospodarstvo te da se primjenjuju isti obrasci kolektivnog pregovaranja. Uz to, analiza ne pokazuje da zaposleni u javnom sektoru imaju bitno veći broj materijalnih prva ili dodataka na plaću u odnosu na zaposlene u gospodarstvu čija su prava regulirana kolektivnim ugovorima te da problem prevelikog broja dodataka na plaću u javnom sektoru zapravo ne postoji.

Zaključak analize je da sustav kolektivnog pregovaranja u RH ne segmentira tržište rada po kriteriju: javni sektor u odnosu na gospodarstvo, nego s obzirom na to je li kolektivno pregovaranje razvijeno ili nije. Greška je i potpuno metodološki pogrešno uspoređivati radne uvjete u onom dijelu gospodarstva u kojem ne postoji tradicija kolektivnog pregovaranja s javnim sektorom koji je u potpunosti pokriven kolektivnim ugovorima, zaključio je Bagić.

Rezultati ovog istraživanja bit će poslani relevantnim institucijama te će biti vrijedan materijal u predstojećim kolektivnim pregovaranjima sindikata i Vlade, naglasila je Barjašić Špiler te najavila i održavanje okruglog stola na temu ovog istraživanja. Na okruglom stolu, koji bi se u organizaciji Matice hrvatskih sindikata zajedno s relevantnim sudionicima trebao održati početkom travnja, detaljnije će se raspravljati o razlikama i sličnostima kolektivnih ugovora u gospodarstvu i javnom sektoru.

Detalje analize: „Usporedba prava iz kolektivnih ugovora u javnom sektoru i gospodarstvu“  možete pregledati u PDF formatu.

Poslušajte audio zapis konferencije za medije:

Ključne riječi:

analize, Dragan Bagić, kolektivni ugovori, Matica hrvatskih sindikata, Pero Lučin