Vertikala o kriznom proračunu

Obrazovanje oštećeno za 1,4 milijarde kuna

Donošenjem proračuna za 2010. godinu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u usporedbi sa prošlogodišnjim prijedlogom izgubilo čak 1,4 milijarde kuna, ili 10,6%. Iako se to ne može odmah uočiti, Ministarstvo znanosti je od posljednjeg rebalansa izgubilo čak 424 milijuna, ili 3,6%. U prijedlogu proračuna doduše stoji da su ukupna sredstva smanjena za 224 milijuna ili 1,9%, no do gore navedenog iznosa dolazimo kada dodamo smanjenje od 102 milijuna u odnosu na zadnji rebalans (administrativnom odlukom Vlade) i pripajanje Državnog hidrometeorološkog zavoda MZOS-u (utega teškog 106 milijuna kuna). Kako se udio MZOS-a u ukupnim troškovima države smanjio sa 9,6% u 2008. na samo 8,2% u 2010. godini, Vertikala obrazovanja smatra da je najveći gubitnik ovog proračuna upravo Ministarstvo znanosti. Smanjenje javnih izdataka za znanost i obrazovanje u 2010. će dovesti do pada njihovog udjela u BDP-u, koji je kao što smo već ranije javljali u 2009. porastao.

*procjena (podaci lokalnih proračuna još nisu dostupni),

** simulacija NSZVO (sredstva lokalnih proračuna su minimalno smanjena)

Dok Ministarstvo kao jedno od važnijih mjerila uspješnosti navodi povećanje broja citiranja domaćih znanstvenih radova u stranim stručnim časopisima za 13%, sredstva za njihovu nabavu su smanjena za čak 81% (sa 24,8 milijuna u 2009. na samo 4,6 milijuna u 2010). Sredstva za nabavu znanstvene opreme također su prepolovljena, u 2008. su iznosila 28,4 milijuna, a u 2010. se za tu svrhu planira potrošiti samo 9,2 milijuna kuna.Iako sredstva za natjecanja i smotre prividno rastu za čak 56% ili 4,2 milijuna (ujedinjenjem više konta i ona su zapravo smanjena za 0,9%), tragično je da su ulaganja u izobrazbu nastavnika prepolovljena. Stručno usavršavanje srednjoškolskih profesora smanjeno je za 40%, dok se za izobrazbu nastavnika za korištenje računalnom tehnologijom u 2009. trošilo 8 milijuna, u 2010. je predviđeno samo 4 milijuna kuna.

Ukupni proračun – prividna urednost bez naznaka reformi

Vertikala sindikata obrazovanja smatra da je prihodna strana proračuna relativno stabilan kompromis između trenutne gospodarske situacije i postojećeg poreznog sistema. Ako vjerujemo procjenama ekonomskih stručnjaka da će u 2010. uslijediti blagi oporavak, moramo vjerovati da će i ovakav plan rashoda barem neko vrijeme držati vodu. Jedini potencijalan problem vidimo u projekciji prihoda iz rada (porez na dohodak i doprinosi), za koje očekujemo da će pasti nešto više nego što je proračunom predviđeno.

Na prvi pogled ovogodišnji proračun se čini preglednijim, no iako prilozi sadrže dosad neprikazane analize, ovakav način objave ne predstavlja poboljšanje već pokušaj da se oteža njegova analiza. Tako zbog poopćavanja više npr. nije moguće razlučiti koliko sredstava odlazi za plaćanje redovnog, a koliko za prekovremenog rada, ali niti da li se sredstva planiraju potrošiti za konzultante, telefonske troškove ili pak zdravstvene usluge jer se svi oni rashodi nalaze pod zajedničkim kontom. Objava troškova na općenitoj razini klasifikacije smanjuje transparentnost, a izmjene Zakona o proračunu kojima je uvedeno ovakvo izvještavanje također omogućuju i prebacivanje sredstava iz ministarstva u ministarstvo bez prethodnih konzultacija sa Saborom (što je ranije bila obaveza). Neobjavom bilance HAC-a, koja je prethodnih godina bila sastavni dio proračuna, javnosti je uskraćena informacija koliko našeg novca odlazi na simbol nepotrebnih investicija, Pelješki most.Vertikala sindikata obrazovanja načelno pozdravlja najavljeno smanjene subvencija, no mora naglasiti da ovim proračunom korisnici poljoprivrednih subvencija ne prestaju biti povlaštena kategorija u Hrvatskom društvu. Unatoč smanjenju poljoprivrednih subvencija za 662 milijuna kuna, rashodi za poljoprivrednike se, pod izgovorom pripreme za EU fondove, istovremeno povećavaju čak za 502 milijuna. Kako proračun ne sadrži ovaj vid direktnih transfera poljoprivredi, možemo zaključiti da će poljoprivredne subvencije ostati jednake.

Nažalost, projekcije rasta mase za plaće u MZOŠ-u otkrivaju da Ministarstvo financija u oporavak zapravo i ne vjeruje. Naime, projekcije rashoda predvi?aju da će masa za plaće rasti za 3,1% u 2010., 2,9% u 2011., te 3,6% u 2012. Prema našim trenutnim procjenama, ako oporavak uslijedi u 2010., rast mase za plaće bi u 2012. trebao biti barem dvostruko veći.

U Zagrebu, 2. Prosinca 2009.

Sastavio: Marko Krištof, Stručni suradnik Odobrio: Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata Znanosti

Ključne riječi:

BDP, državni proračun, izdvajanja za znanost, Marko Krištof, programski dokumenti, vertikala sindikata obrazovanja