Pregovori i dalje bez dogovora o plaćama za 2022., Vladi u fokusu inflacija
Vlada se i dalje ne izjašnjava o povećanju plaća u javnim službama za 2022. i prije dogovora sa sindikatima želi kreirati paket mjera za suzbijanje rasta cijena. Sindikati na korak do prekida pregovora.
Ni nakon zadnjeg kruga pregovora održanog u utorak, 8. veljače Vlada nije dala ponudu za rast plaća u 2022. Vlada RH zastupa stav da u ovom trenutku ne može dati konkretnu ponudu jer još nije jasno u kojem će se smjeru razvijati problemi vezani uz inflaciju. Pritom se vladini pregovarači pravdaju hitnom potrebom kreiranja opsežnog paketa mjera za suzbijanje rasta cijena koji bi trebao pomoći građanstvu u nošenju s inflacijom, a čiji fiskalni učinak na državni proračun još nisu u stanju kvantificirati. Pojednostavljeno, Vlada prvo želi procijeniti učinke mjera na proračun, a tek onda kada vidi koliki je eventualno preostali fiskalni prostor, konkretno razgovarati o plaćama za 2022.
Iako sindikati načelno podržavaju Vladine intencije da pomognu građanima s rastom cijena, ta pomoć ne može ići na teret rasta plaća u javnim službama. Stav je sindikalnih pregovarača da bi jedna od mjera borbe protiv inflacije nužno morala biti i podizanje plaća u 2022. To bi u ovom trenutku svakako trebao biti važniji prioritet Vlade od održavanja povoljne fiskalne situacije kako bismo preuzeli euro u rokovima koje smo si nametnuli.
U slučaju da Vlada RH na idućem sastanku ne iznese konkretnu ponudu, sindikalna strana zaprijetila je prekidom pregovora i poduzimanjem drugih aktivnosti u interesu zaštite materijalnih prava članova.
IZVORNI TEKST OD 26. SIJEČNJA:
25. siječnja 2022. održan je pregovarački sastanak Vlade i sindikata javnih službi o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru. Sastanak nije urodio pomakom pozicije Vlade RH. Vlada i dalje odbija zahtjeve sindikata za razgovorima oko 13. plaće i ne nudi povećanje osnovice. To znači zamrzavanje plaća u ovoj godini. Ozbiljnu raspravu o svim drugim materijalnim pravima Vlada ili direktno odbija ili izbjegava te uz činjenicu da je pregovore kasno započela, sada ih evidentno i razvlači.
Plaće u javnim službama rasle su zadnji put u siječnju 2021. te ako ove godine ne dođe do njihovog povećanja to će značiti njihovo zamrzavanje na najmanje 24 mjeseca. Posljedica će biti pad kupovne moći zaposlenih u javnim službama od najmanje 6 posto, a za većinu članova s nižim plaćama i puno više. Istovremeno, plaće će pasti i u odnosu na ostatak društva jer se ove godine očekuje snažan rast plaća u privredi.
Vlada na pregovaračkom sastanku nije iznijela nikakve relevantne argumente za takvu poziciju, dok je sindikalna strana isticala kako je takva pozicija neprihvatljiva i ekonomski neopravdana, demotivirajuća za zaposlenike koji su iznijeli teret krize na svojim leđima te štetna za razvoj kadrova u javnim službama.
Hrvatska se tijekom prošle godine oporavila od korona krize. Nominalni rast bio je oko 13 posto. U ovoj i iduće dvije godine Vlada najavljuje da ćemo biti među tri najbrže-rastuće ekonomije EU. Nominalni rast 2022. trebao bi biti veći od 7 posto, a otprilike toliko bi trebali rasti i prihodi proračuna. Punjenju proračuna pogoduje i rast cijena. Dakle, u okolnostima u kojima će BDP nominalno rasti za 20 posto, državni proračun se dobro puni, smanjujemo javni dug i deficit, Vlada svojim zaposlenicima nudi pad životnog standarda i materijalno zaostajanje za ostalima u društvu. Postavlja se pitanje imaju li ove pozitivne okolnosti puno smisla ako velik broj zaposlenika u zemlji, a Vlada je najveći poslodavac u Hrvatskoj, ne osjećaju koristi tog rasta.
Sindikati zahtijevaju promjenu dosadašnje pozicije Vlade te se pregovori nastavljaju 1. veljače kada bi na sindikalno inzistiranje Vlada trebala dati svoje finalno očitovanje po pitanju plaća.
Ključne riječi:
povećanje plaća, pregovori o plaćama, pregovori za TKU, temeljni kolektivni ugovor
