Otvoreno pismo gospodinu Branku Smerdelu
Potaknuti nedavnim izjavama gospodina Branka Smerdela, objavljenima u medijima, u kojima se u kontekstu moratorija na referendume negativno spominje Sindikat znanosti (u smislu da sam čini ono što Vladi zamjera) objavljujemo otvoreno pismo Sindikata upućeno g. Smerdelu.
Potaknuti nedavnim izjavama gospodina Branka Smerdela, objavljenima u medijima, u kojima se u kontekstu moratorija na referendume negativno spominje Sindikat znanosti (u smislu da sam čini ono što Vladi zamjera) objavljujemo otvoreno pismo Sindikata upućeno g. Smerdelu.
OTVORENO PISMO GOSPODINU BRANKU SMERDELU
Zagreb, 17. rujna 2014.
Poštovani g. Smerdel!
Prenerazio nas je Vaš istup na saborskom Odboru za Ustav na kojem ste predložili moratorij na održavanje narodnih referenduma.
Iznenadila nas je politička i intelektualna razina argumentacije koju ste iznijeli. U nju ste potpuno neprimjereno uključili naš Sindikat i referendum o outsourcingu kao „povod da se ustavnim zakonom zaustave referendumi jer navodno jedan od glavnih organizatora istovremeno provodi outsourcing pa je to onda zloupotreba prava.“ Neupitno je da ste pri tome mislili na Sindikat znanosti jer je o načinu upravljanja zgradom našeg Sindikata nevjerojatnu količinu neistina ovo ljeto objavio Jutarnji list s očitom tendencijom kompromitiranja sindikalnog referenduma. To su, na žalost, nekritički prenijeli i neki drugi mediji. Vi sada nastavljate isto.
Zar je moguće da sveučilišni profesor poput Vas nije shvatio o čemu se tu radi? Nije moguće. Dakle, pravo je pitanje zašto se na te neistine oslanjate i na temelju njih zahtijevate suspenziju ustavnog prava naroda na neposredno provođenje svoje vlasti. Time zagovarate suspenziju ovlasti nositelja suvereniteta u ovoj državi.
Pogledajmo, je li istina da Sindikat znanosti radi sam ono protiv čega organizira referendum što je zloupotreba prava, kao što tvrdite?
Krenimo od logičkih nedosljednosti. Naime, čak i da je to tako (a nije, što ćemo ovdje pokazati), tada bi to značilo da samo jedan sindikat, naš Sindikat, od 17 sindikata tako djeluje. Zar je moguće cijeloj inicijativi, svim drugim sindikatima i svim građanima koji su stavili svoj potpis pripisati navodni grijeh jednog sindikata i time kompromitirati cijelu inicijativu čak do razmjera rušenja na Ustavnom sudu? Zar nisu građani ti koji bi trebali tako nešto sankcionirati odbijanjem potpisa na samu inicijativu ili na samom referendumu? Koristili ste metodu pars pro toto, što je logički nedopustivo i pravnički neuvjerljivo. To Vam je isto kao da mi zahtijevamo gašenje Pravnog fakulteta u slučaju da Vi, kao jedan njegov profesor, zloupotrijebite autoritet pravne struke.
A sada ćemo Vam pokazati da se čak niti taj jedan sindikat, naš Sindikat, ne uklapa u Vašu željenu shemu. Naime, ono što je u stvarnosti potpuno i suštinski različito, spomenuti je list zlonamjerno poistovjetio, što sada nastavljate i Vi. Razlika je u tome što se u najavljenom Vladinom izdvajanju pomoćnih djelatnosti zapravo izdvaja preko 26 tisuća ljudi koji te poslove u prosvjeti, zdravstvu i drugim službama svakodnevno obavljaju u javnom interesu građana i predaje ih se u radno-pravnu neizvjesnost. Međutim, u slučaju svog poslovnog objekta Sindikat znanosti angažira specijalizirane privatne tvrtke radi obavljanja poslova održavanja koji su izvan spektra sindikalnog djelovanja i za čiju provedbu Sindikat nema zaposlenih niti ima ikakvog smisla da zapošljava, primjerice, električara na 5% radnog vremena, vodoinstalatera na 7%, itd. Posebno uočite da angažiranjem firme za održavanje Sindikat nije otpustio niti izdvojio niti jednoga svoga radnika, dok Vlada namjerava otpustiti ili izdvojiti 26 tisuća svojih radnika. Podsjećam da je ugroženi radni položaj velikog broja hrvatskih građana, a bez ozbiljnog opravdanja, jedan od razloga za referendumsku inicijativu.
Nadalje, za razliku od sindikata, kada je riječ o outsourcingu pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru situacija je upravo obrnuta – svi dostupni pokazatelji, kao i mnoga inozemna iskustva govore kako će u konačnici državu takav model koštati više, kvaliteta javne usluge će se smanjiti, a zaposlenici prepušteni privatnicima dugoročno neće uspjeti obraniti cijenu rada. Unatoč brojnim i opetovanim zahtjevima sindikata, Vlada nikada javnosti nije prikazala analizu opravdanosti kojom bi dokazala suprotno. Sindikati su uporno tražili dokaze o isplativosti outsourcinga za državu, a dobili su odgovor potpredsjednice Vlade da „Vlada još nije ustanovila je li to isplativo ili nije, ali je donijela odluku da se u to ide“. Nakon tog bisera iz siječnja ove godine, javnost je tek kasnije dobila podatak, ničim potkrijepljen, da će ušteda za proračun iznositi 700 milijuna kuna.
Vlada niti danas nije napravila cost-benefit analizu cjelokupnog procesa te paušalno barata neobjašnjenim i nedefiniranim procjenama uštede od 700 milijuna kuna, što mediji nekritički prenose i na taj način jednu plitku neistinu pretvaraju u istinu. Zar Vam je uvjerljivo da će s istim brojem ljudi, istom cijenom rada, uz očekivanu profitnu stopu i plaćeni porez troškovi biti manji? Hoće, samo ako je Milanović izmislio perpetuum mobile. Ako nije, onda će privatnici ljude ili otpuštati ili im smanjivati cijenu rada. Zbog toga sindikati provode referendum.
Dakle, Vlada ulazi u jedan dvojben i neracionalan pothvat da bi pogodovala ideološkom diktatu o korisnosti privatizacije u svemu i svačemu, pa i u javnim službama. Privatizacija je u javnim službama doista korisna, ali za privatnike, i samo za njih, a ne i za građane, korisnike službi ni za radne ljude. Neracionalni javni sustav treba reformirati, ali ne i privatizirati.
I Sindikat i Vlada moraju djelovati racionalno i štedljivo jer upravljaju, jedni sredstvima svojih članova, a drugi sredstvima svih građana. Angažiranjem tvrtki za održavanje svoje zgrade Sindikat upravo to čini. Ulaskom u outsourcing u javnim službama Vlada isto to ne može postići. I u tome je bit spora. Dokazuje to i činjenica da Vlada nema cost-benefit analizu. Osim što je outsourcing financijski upitan, on je i društveno štetan, jer u mnogim slučajevima umanjuje kvalitetu usluge javnih servisa te predstavlja nehumani postupak prema vlastitim zaposlenicima.
Kada je riječ o tome da bi spriječavanje outsourcinga bilo protuustavno jer remeti pravo na tržišnu utakmicu, što reče jedan od poslodavaca jučer, onda Vas pitamo ne bi li onda zbog tržišne utakmice, gospodine Smerdel, Vlada uskoro trebala uvesti outsourcing i za nastavnike na sveučilištu pa u slučaju da izdvoje Vas osobno, Vi bi kao zaposlenik kod privatnika držali predavanja i ispite za nižu cijenu rada od one koju Vam je ugovorio Sindikat. Vi niste njegov član, što je također indikativno. Drugi nastavnici, Vaši kolege, financiraju rad Sindikata da biste Vi uživali sadašnju cijenu rada. Toliko o Vašem senzibilitetu za opće dobro.
S poštovanjem,
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, v. r.
prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti, v. r.
AŽURIRANO 19.9.2014:
Gospodin Branko Smerdel odgovorio je na naše otvoreno pismo. Pročitajte što je napisao, kao i naš odgovor na to:
Poštovana gospodo,
molim vas da se najprije upoznate s onim što sam ja stvarno rekao na Odboru. Uzet će vam 3 minute vašeg vremena, a saznat ćete što ja mislim o outsorcingu, a i smisao mojeg prijedloga glede (odgode) referenduma.
Gospodine Ribić,
U Novom listu ste predložili “moratorij na javne istupe profesora Smerdela, dok se ne regulira referendum”. Na to sam više nego spreman.
Spomenuli ste navodno nečasne motive. Sram vas bilo što insinuirate takve objede. Ako navod nije istinit, imate pravo na ispravak.
Na HTV ste u emisiji “Otvoreno” na početku ustvrdili da je “nedopustivo ispitivati motive zbog kojih netko predlaže neku ustavnu promjenu”. To je dakako apsurdno! Na kraju emisije ste svako ispitivanje stvarnog funkcioniranja ustavnih institucija proglasili “sramotom i napadom na demokraciju”. To je posebno apsurdno kad dolazi od čelnika sindikata znanosti.
Vaše “Otvoreno pismo” ste trebali odmah uputiti novinama za koje tvrdite kako su neistinito informirale javnost. Premda nisam nigdje našao takav vaš demanti, ja sam naglašavao “ako je istina da jedan od organizatora provodi outsourcing“.
Ponavljam: neregulirani referendumi, gdje se s nekoliko danih glasova može promijeniti Ustav, opasnost su za demokraciju. Na to upozoravam i o tome intenzivno pišem i raspravljam, u zemlji i inozemstvu, već 15 godina.
Branko Smerdel
Poštovani gospodine Smerdel!
Otvoreno pismo koje smo Vam uputili napisali smo i potpisali prof. dr. Igor Radeka i ja. Vi se u svom javnom odgovoru obraćate samo meni. Ja ću onda i odgovoriti. Žalim što smo u razlici naših gledišta na jedno važno društveno pitanje u veoma ostrašćenoj atmosferi došli do ovog stupnja svadljivosti.
Pogledao sam snimku onoga što ste doista rekli na Politika plus i konstatiram da to daje prilično drugačiju sliku od one koje smo dobili iz nekih medija. U tom Vašem govoru izrekli ste nekoliko ozbiljnijih zapažanja, da je outsourcing upitne isplativosti, kritizirali ste postupke vlasti pri sindikalnom referendumu 2010, a kritički ste se osvrnuli na novu ideju skupljanja potpisa u tijelima vlasti, itd. itd. Reagirali bismo na drugačiji način da smo to znali, ali bismo ipak reagirali, jer unatoč svemu tome postoje dva sporna mjesta oko kojih se ne možemo složiti.
Moratorij je prvi, a drugi je upetljavanje Sindikata znanosti u argument zašto bi referendum o outsourcingu mogao biti proglašen protuustavnim. Ne zaboravite, u Novom listu smo pročitali: “Demokracija se ruši pod udarima raznih skupina”. Moje izjave u Novom listu također su neautorizirane i, u ljutnji onim što mi je rečeno da ste rekli, izrekao sam nekoliko oštrih kvalifikacija. Ne mogu se sjetiti jesam li izjavio da nemate časne motive, ali jesam problematizirao Vaše motive.
Kada je nešto jasno, lako objašnjivo, iako suprotno našim stajalištima i interesima, tada nije smisleno problematiziranje nečijih osobnih motiva za djelovanje na tragu jasne interesne pozicije. Tada osobni motivi nisu bitni. Ali kada Vam nečije postupanje nije jasno, kada ne zvuči logično i uvjerljivo, i kada to ne očekujete od osobe, onda se pitanje motiva otvara samo od sebe. To je razlog zašto je preispitivanje osobnih motiva gđe Markić neproduktivno, a preispitivanje Vaših motiva pokušaj traganja za objašnjenjem. Slušajući snimku i analizirajući tijek misli u Vašem izlaganju rekao bih da razmišljanje o motivima nije bilo nužno.
Što se tiče slanja ispravka, to je meni uzaludan posao. U Jutarnjem listu, primjerice, još uvijek nisu i vjerojatno neće objaviti naš demanti o neistinama koje su obilato koristili u svoja tri teksta protiv mene osobno i Sindikata znanosti u kolovozu mjesecu o korištenju outsourcinga u Sindikatu znanosti. U Novom listu nam obećavaju ispravak o istoj temi (pisao Zdenko Duka). Još uvijek čekamo. Dakle, Jutarnji je stvorio taj mutirani virus gnjilih laži koji se proširio i u druge medije. Lovili smo demantije, ali jedino nam je Večernji list objavio u skladu sa Zakonom.
Inače, ja ne bih ništa drugo radio kada bih pisao demantije o svemu onome što o meni pišu i govore i što mi stavljaju u usta, iako to ili tako nisam rekao. Toliko laži, podmetanja i gluposti, toliko močvare nisam mislio da će ući u moj život u onom davnom vremenu kada sam osnivao prvi hrvatski demokratski sindikat (a Vi nam u tome pomogli).
Nisam proglasio u emisiji “Otvoreno” svako ispitivanje funkcioniranja ustavnih institucija “sramotom i napadom na demokraciju” već sam tim i sličnim riječima proglasio zahtjev za moratorijem na referendum u krajnje osjetljivom društvenom kontekstu oko referenduma za koji je svoj potpis dalo 620 tisuća ljudi, a sindikati uložili ogromnu količinu energije i sredstava u tu akciju. To se nije zbivalo u znanstvenom ambijentu, već u krajnje osjetljivom političkom trenutku. Sindikat znanosti svoj rad zasniva na prihvaćanju znanstvene i stručne argumentacije, ali pretpostavljam da i Vi prihvaćate da postoji i drugačija znanstvena i stručna argumentacija od Vaše. Stoga, kada u toj vrsti upotrebe struke prepoznamo, po našem viđenju, pogrešno mišljenje ili tendenciju, onda moramo reagirati u obrani vitalnih prava svojih članova, dakle, djelovati politički.
Znamo mi da ste u pravu kako je potrebno definirati koliki odaziv mora biti da bi se referendum smatrao valjanim. Ali znamo mi, a vidjeli smo da znate i vi, da su za to odgovorne strukture vlasti, a nikako sindikati i građani, znamo i mi i Vi da to pitanje nije bilo prepreka politici u vrijeme referenduma za EU, znamo i mi i Vi da to ne smije biti razlog za suspenziju našeg prava. Istim slijedom argumenata došli bismo do zaključka da bi trebalo poništiti ishod referenduma za EU.
Nemamo ništa protiv da Sabor hitno izmijeni tu odredbu Ustava, ali dok ju ne izmijeni ničije pravo ne možete suspendirati. Zašto bi bila potrebna suspenzija ako za nju treba isti broj glasova kao i izmjena Ustava.
Mi upravo u takvom interventnom djelovanju političkih elita, koju Vi predlažete, vidimo ogromnu opasnost za demokraciju. Tim više se ne možemo načuditi Vašem prijedlogu. Dakle, ne dolazi u obzir suspenzija ustavnih normi i u to se nitko ne smije upustiti jer će do kraja razoriti bilo kakvo povjerenje građana u politički sustav i političke elite i sasvim moguće dovesti do eskalacije nezadovoljstva. To je mnogo veća šteta nego da neki referendum ne zadovolji najbolje demokratske kriterije. Nema privremenih razloga za takvu mjeru, jer se privremeni razlozi obično produlje u trajne. Bolna su iskustva takvih privremenih primjera u svijetu.
I za kraj, na margini ove naše polemike mene fascinira nešto drugo. Iako sam prvotno pomislio da ste uključeni u orkestriranu kampanju koju godinama provodi Jutarnji list protiv mene osobno, kao valjda nekog simbola njima mrskog sindikalizma u javnom sektoru, sada shvaćam da ste zapravo i Vi i gospodin Duka postali žrtve medijske manipulacije. Iako ste se razumno ogradili, ipak se stječe dojam da ste povjerovali u priču o našem navodnom outsourcingu. Pitam se, ako ste Vi i Duka u to povjerovali, kako se tek lako manipulira običnim ljudima i pitam se koliko često ja progutam slične dijabolične konstrukcije o drugim ljudima u medijima. Nije li to prava materija za Ustavnu regulaciju kako bi se demokratski život spasio od iskrivljenja, a građanin i birač imao pravo na istinitu informaciju.
Ako to pravo ne postoji, a na mom primjeru sam se sto puta uvjerio da ne postoji, onda je demokratsko odlučivanje farsa i njega nema. Time novine poput Jutarnjeg lista u našem medijskom prostoru potkopavaju temelje demokratskog porekta, sigurno i trajno, a ne sindikati i referendumi.
Primite srdačne pozdrave od neistomišljenika u ovom pitanju!
S poštovanjem,
Vilim Ribić
Predsjednik Velikog vijeća
Ključne riječi:
Branko Smerdel, napadi na sindikat, otvoreno pismo, referendum protiv outsourcinga
