Zbog jubilarnih nagrada provodi se pravosudna diskriminacija

Vertikala sindikata obrazovanja 11. travnja 2016. održala je konferenciju za medije kako bi upozorila na pravosudnu diskriminaciju i povredu ustavnog prava na jednakost građana pred sudovima i otkrila istinu o tužbama radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu.

Predsjednik Vertikale Branimir Mihalinec uvodno je kazao kako su građani sustavno diskriminirani na sudovima Republike Hrvatske jer RH nije osigurala primjenu jednakog prava za sve građane na cijelom svom teritoriju. Na diskriminaciju je ukazao na primjeru tužbi radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu koje su sindikati pokrenuli još sredinom te iste godine. Podsjetio je kako je u prosincu 2012. godine 6 od 11 sindikata javnih službi, među kojima nisu bili sindikati iz sustava obrazovanja i znanosti, potpisalo Dodatak I Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim je za 2013. godinu ugovorena osnovica za isplatu jubilarne nagrade u iznosu od 500 kn umjesto 1800 kn. Osnovica od 1800 kn bila je ugovorena u granskim kolektivnim ugovorima u sustavu obrazovanja, koji su tada bili na snazi. Temeljem važećih granskih ugovora te članka 7. tada važećeg Zakona o radu koji je nalagao primjenu za radnika najpovoljnijeg prava, sindikati obrazovanja su, nakon isplate jubilarnih nagrada po osnovici od 500 kn za svoje članove, pokrenuli sudske tužbe za nadoknadu razlike do pune osnovice od 1800 kn. U većini sporova općinski sudovi presudili su u korist radnika, međutim Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta inzistiralo je da se ravnatelji škola žale i šalju predmete na 2. stupanj – županijske sudove, objasnio je Mihalinec i naglasio kako su se tada počele događati diskriminacije. Županijski sudovi su u ovim predmetima presuđivali različito; neki u korist, a neki protiv radnika, a interesantno je kako su presude protiv radnika donošene u onim županijama u kojima je koalicija na vlasti bila slična koaliciji u državnoj vlasti, zamijetio je Mihalinec. S obzirom na to da su neki sudovi bili zatrpani tužbama, kompjuterskim sustavom su sporovi raspoređeni na županijske sudove u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Bjelovaru. Ovu metodu Mihalinec je nazvao Bingo sustavom, s obzirom da sudovi nemaju ujednačene prakse pa je nekim tužiteljima izbor određenog suda donio sreću i presudu u njegovu korist, a drugima nesreću i gubitak parnice. Kap koja je prelila čašu bile su presude sa splitskog Županijskog suda u kojima je isti sudac presudio u korist tužitelja koji su dolazili sa područja Splitske županije, a u parnicama tužitelja koji su dolazili s ostalih područja Hrvatske presudio je protiv tužitelja, zgrozio se Mihalinec i dodao kako se očito ne sudi ujednačenom sudskom praksom već se odluke donose na zavičajnom, rođačkom i stranačkom pravu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem navedeno je potkrijepila primjerom iz iste zbornice; dvjema osobama iz iste škole, istih godina staža u isti dan donesene su presude, jedna je na Županijskom sudu u Osijeku dobila spor, a druga je na Županijskom sudu u Zagrebu spor izgubila. Naglasila je kako je ovakvih slučajeva mnogo, a obzirom da je isti odvjetnik podnosio tužbe i za osnovne i za srednje škole, očito nije problem u tužbenom zahtjevu i odvjetniku nego u neujednačenoj sudskoj praksi.

Šprem i Mihalinec su kazali kako su sindikati svaki izgubljeni slučaj poslali na reviziju Vrhovnom sudu te paralelno podnijeli ustavne tužbe Ustavnom sudu s obzirom na to da u hrvatskom Ustavu stoji kako Vrhovni sud mora osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njihovoj primjeni. Vrhovni sud je odlučio ne odlučivati o njihovim revizijama uz objašnjenje kako je vrijednost spora ispod 10.000kn, a Vrhovni sud ne provodi revizije sporova ispod tog iznosa. Bez obzira što formalni pojedinačni uvjeti za reviziju Vrhovnog suda nisu ispunjeni, ukupna vrijednost do sada podnesenih 4.500 tužbi u konačnici iznosi 9 milijuna kuna, kojima kada se pridodaju troškovi sudskih postupaka, kamata i mogućih ovrha mogu rasti i do 20 milijuna kuna. To svakako nije iznos koji bi Vrhovni sud trebao ignorirati i ne odlučivati u ovim sporovima, smatraju sindikalisti. Zaključili su kako se država neodgovorno ponaša prema državnom novcu, budući da se ne želi nagoditi s tužiteljima te da bi se novac umjesto na sudske troškove radije mogao utrošiti na kupovinu pametnih ploča za učionice i ostale troškove nastave.

Iznošenjem ovih slučajeva u javnost sindikati ne žele raditi pritisak na sudove, već žele apelirati na Vladu RH koja se naziva reformskom, da napravi reforme u pravosuđu i osigura pravnu sigurnost i sudstvo jednako dostupno svima pod jednakim uvjetima.

Pravnica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tatjana Jedličko kazala je kako je za sada Sindikat znanosti za svoje članove podnio nekoliko desetaka pilot tužbi za isplatu jubilarnih nagrada za 2013., budući da je njihova pravna osnova za tužbe drugačija nego u ostala dva sindikata. Tužbe Sindikata znanosti ovisile su o odluci Vrhovnog suda koji je zauzeo stav da neće odlučivati o ovom pitanju. Izostanak odluke Vrhovnog suda članove je doveo u nezavidnu poziciju jer ne znaju postoji li njihovo pravo ili ne. U Sindikatu se nadaju kako će Ustavni sud iskoristiti svoje ovlasti i svojom odlukom usmjeriti Vrhovni sud da ispuni svoju osnovnu zadaću, a to je osiguravanje jednake primjene prava svim članovima Sindikata, zaključila je Jedličko.

Za više informacija poslušajte audio zapis konferencije za medije:

Ključne riječi:

jubilarne nagrade, pravosudna diskriminacija, vertikala sindikata obrazovanja, Vrhovni sud