Što glavne političke opcije imaju za reći o prosvjeti, visokom obrazovanju i znanosti
Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo, SDP i Socijaldemokrati delegirali su svoje predstavnike na sučeljavanje o temama iz prosvjete, visokog obrazovanja i znanosti u organizaciji Sindikata znanosti i Sindikata Preporod
Na predizborno sučeljavanje pozvani su predstavnici šest najvećih klubova zastupnika iz posljednjeg saziva Hrvatskog sabora. Predstavnik svake političke opcije imao je dvije minute za odgovor na pojedino pitanje, a rasprava je bila podijeljena u osam tema. Stavove političkih kandidata na svaku od tema pogledajte i poslušajte u video isječcima u nastavku.
Cijeli transkript odgovora na postavljena pitanja pogledajte u dokumentu niže, a u nastavku teksta možete vidjeti sažete zaključke i videoisječke o pojedinim temama.
1) SUSTAV OCJENJIVANJA I NEDOSTACI ZAKONA O PLAĆAMA
Domovinski pokret: Učitelji su dovoljno pod pritiskom, ne treba im dodatna glavobolja. Apsolutno smo protiv ovog eksperimenta jer nastavnici su temelj društva.
HDZ: Ne mogu zamisliti da je itko protiv. Ovo je zamišljeno kao mehanizam nagrade najboljih koji mogu dobiti do 30 posto veću plaću. Resori će definirati specifične kriterije. Ako jedan od sto tisuća dobije otkaz, možda i zaslužuje takav instrument.
Most: Treba razdvojiti sustav provjere kvalitete koji postoji kroz napredovanja od ocjena kao mjerila vrijednosti. Neki ravnatelji okupljaju sjajan tim, suludo je da samo 5 posto može biti izvrsnih. Kod sveučilišnih nastavnika, ocjenjivanje je udar na autonomiju sveučilišta.
Možemo!: Novi sustav ocjenjivanja je besmislen jer ne pokazuje razumijevanje za kvalitetu podučavanja. Neki sustav kolegijalnog ocjenjivanja bi bio bolji, a protivimo se i tome da samo 5 posto radnika može imati najbolje ocjene.
SDP: Problem je što je ocjenjivanje jednako za državne i javne službe, a u obrazovanju i znanosti za nastavno i nenastavno osoblje. To treba razdvojiti. Sveučilišni profesori već prolaze sustav vrednovanja, novi nema smisla jer osobe u nižim zvanjima bi trebale ocjenjivati one u višim.
Socijaldemokrati: Ovako zamišljeno ocjenjivanje čisti je promašaj, jer će stvoriti nevjerojatnu ovisnost zaposlenika o rukovoditeljima. Da bi sustav ocjenjivanja bio uspješan, ocjenjivač mora biti ocjenjivan i u javnom i državnom sektoru.
2) UREDBA I NOVI SUSTAV KOEFICIJENATA
Domovinski pokret: HDZ-u se mora priznati da je nešto učinio s koeficijentima, ali ne dovoljno. Imali su priliku ispraviti sve anomalije i nelogičnosti, a nisu.
HDZ: Ministarstvo rada je naručilo analizu složenosti poslova. Podigli smo plaće i učinili rad u obrazovanju atraktivnijim. Podizat ćemo plaće i dalje.
Most: Ako nam fali nastavnika u školama, podignimo plaće pa će sami dotrčati u škole. Treba sagledati i plaće nenastavnog osoblja te utvrditi razlike plaća po spolovima jer i tu imamo problem.
Možemo!: Vlada očito misli da je rad u obrazovanju manje vrijedan. Imamo kronični nedostatak nastavnika, a problem će biti veći ako većim plaćama ne privučemo mlade. Isto je i s mladima u znanosti i visokom školstvu.
SDP: Uredba je nepravedna, treba je promijeniti. Prvo implementirati načelo jednake plaće za jednak rad. Drugo, plaće u prosvjeti više ne smiju biti najslabije plaće. Asistent na znanstvenom projektu ima duplo manju plaću od konobara, to treba mijenjati ako želimo kvalitetan sustav.
Socijaldemokrati: Nekorektno je kada HDZ govori da su plaće rasle 60 posto. Rasle su nominalno, ali standard nije porastao. Sve što je izboreno s plaćama, izborili su sindikati, to nije zasluga vladajućih.
3) ODNOS DRŽAVE I SVEUČILIŠTA, NADZOR I AUTONOMIJA
Domovinski pokret: Treba vratiti staru strategiju razvoja sveučilišta. Više nema znanstvenih novaka, nema kompeticije, mladi odrađuju minimum koji je potreban i to nije dobro. Gubi se znanstvena kvaliteta i perspektiva sveučilišta.
HDZ: Znanost i obrazovanje su u pregovorima s EK dobio ukupno dvije milijarde eura. Programski ugovori su ambiciozni, ali što prije krenemo, tim bolje. Ovaj resor nam je uvijek bio prioritet.
Most: Na djelu je proces etatizacije sveučilišta, dokidanje autonomije i podvrgavanje državi. Cijena kruha je rasla 60 posto za dva mandata Vlade, a znanost i obrazovanje nikad im nisu bili prioritet. Prvo su trgovali resorom, a onda ga dali neuspješnom ministru.
Možemo!: Autonomija sveučilišta nije eksplicitno ugrožena propisima koje je donijela Vlada. Problem je u galopirajućem broju doktorata i titula. Zakon je manjkav, nedostaju uredbe, pun je rupa, a sveučilišta još nisu potpisala programske ugovore. Fali pitanje rješavanja etičnosti u sustavu.
SDP: Vlada u mandatu izvršila napad na građanska i civilizacijska prava pa ni akademija nije iznimka. Nema pozitivnih pomaka, na djelu je ‘orbanizacija’ znanosti i obrazovanja.
Socijaldemokrati: Afere, plagijati, sinekure, inflacija doktorata, zloupotreba autonomije sveučilišta je na djelu. Socijaldemokrati će štititi sve vrijednosti, ali mora postojati odgovornost i država ima pravo nadzora nad potrošnjom javnog novca.
4) PROBLEMI I NEDOUMICE S PROJEKTOM CJELODNEVNE ŠKOLE
Domovinski pokret: Apsolutno podržavamo cjelodnevnu školu i školovanje od šeste godine. Ovaj pilot projekt opterećen je brojnim problemima. Vrijeme prilagodbe se treba produljiti što je više moguće.
HDZ: Sredstva su već osigurana. Bit će stručno usavršavanje nastavnika. Na pola pilota ćemo raditi evaluacija i razmišljamo o mogućim podvarijantama da vidimo što je najbolje za provedbu. Stalo nam je da djeca postižu još bolje rezultate.
Most: Kad eksperiment cjelodnevne škole završi, napraviti analizu. Realizacija projekta nastupa kad se postignu za to svi uvjeti, materijalni, infrastrukturni i nastavni. Ne može se škole ucjenjivati da će dobiti novac samo ako se nespremne uključe u projekte.
Možemo!: Podržavamo cjelodnevnu škola, no postoji bojazan da to sve ne ostane na eksperimentu. Treba osigurati uvjete, izgraditi škole, opremiti ih, a za to moraju biti budžetirana sredstva.
SDP: Najvažnije je smanjivati nejednakosti među djecom i u tom smislu podržavamo cjelodnevnu školu. Ona mora biti dostupna za one kojima je potrebna i one koji to žele. Nismo za obvezno uvođenje. Radne obveze učitelja se ne smiju povećavati, treba osigurati kadar.
Socijaldemokrati: Trebamo integralni pristup obrazovanju, od predškolskog, preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog. Podupiremo cjelodnevno obrazovanje, ali prvo treba osigurati preduvjete. Sva djeca moraju imati jednake uvjete.
5) PROGRAMSKI UGOVORI, ŠKOLARINE I RAD SVEUČILIŠNIH PROFESORA NA TRŽIŠTU
Domovinski pokret: Programski ugovori su jedan vid financiranja koji je neizbježno i svaka Vlada ovog svijeta traži svoje alate da suzbije autonomiju. Sveučilište ima i druge načine financiranja. Ne vidim to kao nešto što je problematičo.
HDZ: U Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj i svugdje drugdje postoji taj skromni penal od 3 posto koji motivira institucije da pregovaraju i dobiju preko 100 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Ne vidimo tu problem. To je standard razvijene Europe kojoj mi stremimo.
Most: Način na koji su posloženi programski ugovori je neprihvatljiv, to je etatizacija sveučilišta. Treba se pregovarati o cijelom programskom ugovoru, a ne samo o razvojnoj i izvedbenoj komponenti koje čine dvadesetak posto. Penalizacija za one koji ne potpišu je prevelika, to treba mijenjati.
Možemo!: Načelno je sustav dobro posložen. Treba iskoristiti priliku programskih ugovora, no zasad još nemamo ni elemente pregovaranja. Moramo paziti da financiramo i studije s malim brojem studenata.
SDP: Programski ugovori primjereno su sredstvo za upravljanje, no imamo problem s penalizacijom. Pregovarate, a ako ne ispregovarate, onda ste penalizirani. To je apsurdno.
Socijaldemokrati: Programski ugovori – da. Država kao faktor u sustavu ne ugrožava sveučilišta, već je jamac autonomije svojim financiranjem. Autonomiju ugrožava određena politika koja upravlja državom.
6) REFORMA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA
Domovinski pokret: Podržavam općeobrazovne predmete jer ionako smo u deficitu, ionako su te strukovne škole poprilično različite i sa smanjenim brojem upisuju učenike kasnije ako je to i moguće. Svakako moramo gledati da povećavamo programe svim školama, da idemo u reviziju programa, posebno programa vezanih za povijest.
HDZ: Reforma strukovnih kurikula je išla u tom smjeru da pokuša izbalansirati povećanje tih predmeta koji su bitni za državnu maturu, a ona ujedno i za nastavak prema visokom obrazovanju i jednim dijelom da reformira. Ne radi se samo o tome da li će se smanjiti satnica povijesti, biologije nego se radi o tome da treba pojačati kompetencije i ishode učenja onih koji će i završiti na tržištu rada.
Most: Nastavnici nisu dobro pripremljeni da bi reforma krenula sada. Vidljiv je nedostatak s nastavnicima. Ne slažemo se sa smanjenjem, odnosno ukidanjem satnice općeobrazovnih predmeta. Adekvatna satnica tih predmeta nije u koliziji s pripremom kadrova za tržište.
Možemo!: Treba imati na umu da ne obrazujemo samo struke, već mlade ljude, osobe. Generalno, za učenike strukovnom obrazovanju treba osigurati put koji će im omogućiti da i bez državne mature prijeđu na višu razinu obrazovanja.
SDP: Kompleksna tema. Pozdravljamo odabir sektora nakon završetka osnovne škole, a specifični odabir za smjer, trogodišnji ili dulji, u prvom razredu srednje škole. Treba povećati sate Hrvatskog, Matematike i stranog jezika da se gradivo približi razini podučavanja u gimnaziji, no treba paziti da stručni predmeti ostanu dostupni učenicima u dovoljnoj mjeri.
Socijaldemokrati: Reforma ne da nije gotovo, nego nije započela, ona se neće realizirati na način koji ste zamislili. Ako otrgnemo mladim ljudima predmete u kojima uče kritički promišljati i povezivati uzroke i posljedice, oni neće graditi društvo.
7) POTENCIJALNI PROBLEMI S NACIONALNIM ISPITIMA I DRŽAVNOM MATUROM
HDZ: Državna matura je jedan od najboljih alata za sustav vrednovanja, standardizirani je ispit, njime se bavi neovisna institucija. To i nacionalni ispiti dobar su pokazatelj trendova u sustavu i problema koje treba rješavati.
Most: Državna matura i nacionalni ispiti imaju problem. Postali su sami sebi svrha, umjesto da budu sredstvo mjerila kvalitete u sustavu i indikator što je dobro, a što treba podići na višu razinu. Jedini smo predložili sustav profesionalnog usmjeravanja učenika po uzoru na inozemstvo.
Možemo!: Državna matura pokušava teško pomiriti dvije jako različite svrhe vrednovanja. Izričito smo protiv toga da nacionalni ispiti postanu mala matura. Podaci dobiveni na tim standardiziranim ispita trebaju se koristiti za unaprjeđenje institucija i sustava.
SDP: Želimo uspostaviti cjelovito praćenje vrednovanja i izvještavanja o učeničkim postignućima. U školstvu je važno dobiti informaciju što se radi dobro, a što loše. To se odnosi i na nacionalne ispite i na državnu maturu.
Socijaldemokrati: Nacionalni ispiti nisu dali nikakve rezultate, osim stresa djeci. Sustavno su loše napravljeni. Državna matura, pak, ne može biti jedini element za upis na studij, treba potaknuti fakultete da organiziraju specifične provjere znanja.
8) MLADI, PLAĆE I KARIJERNE PERSPEKTIVE ZA ZAVRŠNU RIJEČ
HDZ: Osigurali smo najveća sredstva u zadnjih 100 godina, povećali plaće, ulagali u vrtiće, promijenili niz zakona, pokretali projekte. Dovest ćemo sve škole na jednu smjenu, nastaviti s rastom plaća, nastaviti privlačiti kvalitetne kadrove i entuzijazam prenijeti na djecu.
Most: Obrazovanje stavljamo u središte svih naših politika. Bez kvalitetnog obrazovanja nema ni gospodarskog razvoja ni prosperiteta Hrvatske. Naši mladi imaju i veliki problem s mentalnim zdravljem i utjecajem tehnologije. Adekvatne plaće i posebna briga o mladima, jednostavno je.
Možemo!: Tri desetljeća zanemaruje se sustav, a profesiji oduzima ugled i dostojanstvo. Treba raditi na sustavu vrijednosti, vratiti mladim ljudima povjerenje u sustav, a ne samo osigurati plaće i radna prava, već čitav niz mjera koji će profesiju u znanosti i obrazovanju učiniti atraktivnom za mlade ljude.
SDP: Plan za stan, specifične politike, posebni modeli za mlade znanstvenike. Sve je spomenuto, na tome treba raditi.
Socijaldemokrati: Obrazovanje treba biti u središtu, a kriterij je materijalni položaj nastavnika, profesora i znanstvenika. Nije bitno samo povećati plaće, već ih staviti na pravedan položaj u odnosu na druge sfere društva.
