Mrsićevim modelom volontiranja u društvo se na mala vrata uvodi robovlasništvo

Objavljujemo priopćenje Matice hrvatskih sindikata o izmjenama u Mrsićevom modelu poticaja zapošljavanja kojima se volontere prepušta na milost i nemilost poslodavaca, koji ih mogu mijenjati kao na pokretnoj traci.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

„Mrsićevo“ volontiranje: kako u društvo na mala vrata uvesti robovlasništvo

U široj javnosti je gotovo nezabilježeno prošao podatak kako je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavcima iz privatnog sektora nedavno ukinulo ograničenja pri korištenju mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. „Mrsićevog volontiranja“. Tek su jedne dnevne novine prenijele informaciju kako će sada poslodavci sasvim legalno moći angažirati nove volontere na mjesta onih kojima je istekao ugovor o stručnom osposobljavanju, bez gotovo ikakvih dodatnih uvjeta. Podsjetimo, dosad su poslodavci mogli uzimati nove volontere samo u slučaju da barem polovicu dosadašnjih zadrže i ponude im „pravi“ radni odnos.

Ovim izmjenama je de facto legalizirana dosadašnja tiha praksa nemalog broja poslodavaca da volontere prime i iskoriste za repetitivno obavljanje najosnovnijih poslova, bez nekog suvislog programa osposobljavanja ili izučavanja potrebnih vještina, te ih po isteku ugovornog roka mijenjaju kao na pokretnoj traci, odbacujući stare i uzimajući nove zajedno s novom tranšom državnih poticajnih sredstava. Rezultat? Postupno uvođenje robovlasničkog društva na mala vrata. Jer kako drugačije nazvati model u kojem su mlade visokoobrazovane osobe primorane stupati u ugovorni odnos u kojem im se, umjesto primjerene plaće za primjeren rad, za osmosatno radno vrijeme (a nerijetko i duže, jer tko zapravo u stvarnosti kontrolira te odredbe o zabrani prekovremenog rada za volontere) nudi tek naknada dostatna da pokrije osnovne troškove prehrane i prijevoza, a nakon godinu-dvije ih se baca nazad na Zavod za zapošljavanje, ovog puta s dodatnim hendikepom da se više ne mogu prijaviti čak ni za novo stručno osposobljavanje. Kakvo iskustvo su doista stekli? Kakva perspektiva im se smiješi? Tko će im ponuditi stalan radni odnos i normalnu plaću kad svake godine s fakulteta u žrvanj pristiže novo „meso“ dovoljno očajno da prihvati rad za tričavih 1600 kuna?

Ministar Mrsić je svojedobno, ima tome već koja godina, najavljivao kako će se novcem iz europskih fondova „podebljati“ iznos naknade za volontiranje do visine minimalne plaće. Da se razumijemo, i takav iznos je jad i bijeda za nekog tko pet dana u tjednu odrađuje puno radno vrijeme na radnom mjestu koje zahtijeva fakultetsko obrazovanje, međutim bio bi to barem korak u pravom smjeru. No umjesto toga, dobili smo nešto puno gore. Ovim najnovijim potezom HZZ-a se jedna, od samog početka potpuno pogrešno postavljena politika pretvara u još dublju nepravdu prema mladim generacijama, a time i prema društvu u cjelini. Umjesto da se državnim poticajima atraktivnijim učini već priznati i uhodani model pripravničkog ugovora gdje mlada osoba za svoj rad dobiva barem nekakvu plaću i po isteku pripravništva i uspješnom polaganju stručnog ispita ima pred sobom perspektivu stalnog zaposlenja, država preferira jednu nakaradnu mjeru kojom vrši direktan udar na cijenu rada, unosi dodatnu nesigurnost u tržište rada i doslovno tjera mlade na emigraciju iz zemlje. Neka nam ministar Mrsić pojasni koja će to normalna osoba u takvim okolnostima u Hrvatskoj zasnivati obitelj, imati djecu? Od čega će ih financirati?

Uz ovakav maćehinski odnos države prema svojim građanima, nije ni čudo što nam u izvoznoj bilanci zadnjih godinu dana najveći uzlazni trend pokazuje – visokoobrazovana radna snaga. Jer ako ništa drugo, sa 1600 kuna mjesečno barem se može upisati tečaj stranog jezika i umjesto na Zavodu za zapošljavanje, bolju budućnost potražiti u Kanadi ili na Novom Zelandu.

U Zagrebu, 2. listopada 2014.

Napisao: Robert Brozd, dipl. pol., v.r.
Odobrio: Vilim Ribić, predsjednik Matice, v.r.

Ključne riječi:

Matica hrvatskih sindikata, robovlasništvo, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa