Kako sustav znanosti i visokog obrazovanja “diše” po pitanju koeficijenata

U periodu od 12. lipnja do 5. srpnja ove godine, Sindikat znanosti proveo je Izjašnjavanje o zadovoljstvu novim sustavom plaća na koje se odazvalo čak 2657 zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, što članova, što nečlanova Sindikata.

Oko 83 posto, odnosno 2231 ispitanik, odgovorio je na prvi dio ankete koji se ticao (ne)zadovoljstva koeficijentom vlastitog radnog mjesta u odnosu na druga radna mjesta u društvu.

Odaziv ispitanika prema kategorizaciji radnih mjesta izgleda ovako:

76 posto ispitanika nezadovoljno

Tek 3 posto ispitanika potpuno je zadovoljno koeficijentom kojeg je za njihovo radno mjesto definirala Vlada RH dok je 21 posto uglavnom zadovoljno. Uglavnom nezadovoljno bilo je 39 posto ispitanika, a potpuno nezadovoljno 37 posto. U konačnici, riječ je o 76 posto ispitanika koji su na neki način nezadovoljni koeficijentom za vlastito radno mjesto.

Nešto više nezadovoljnih vlastitim koeficijentom radi na neznanstvenim i nenastavnim radnim mjestima (78 posto u odnosu na 75 posto kod znanstveno-nastavnih radnih mjesta).

Po kategorijama radnih mjesta, najnezadovoljniji su voditelji računovodstava, stručni suradnici u sustavu, čelna radna mjesta, radna mjesta IV. vrste, asistenti…

Komparaciju nezadovoljstva po drugim radnim mjestima pogledajte ovdje:

Spremni na sindikalne akcije pa i štrajk

Drugim setom pitanja pokušali smo utvrditi spremnost ispitanika na sudjelovanje u sindikalnim aktivnostima.

U svim aktivnostima kojima bi se nastojali izboriti za bolji položaj vlastitog radnog mjesta sudjelovalo bi 64 posto ispitanika. Važno je napomenuti kako ova kategorija uključuje i štrajk.

S druge strane, u svim aktivnostima osim štrajka sudjelovalo bi 26 posto ispitanika dok 10 posto ne bi sudjelovalo u aktivnostima. Kada se sve uzme u obzir, 90 posto ispitanika spremno je osobno sudjelovati u sindikalnim aktivnostima za vlastito radno mjesto.

Ipak, vidljive su razlike između znanstveno-nastavnih radnih mjesta te neznanstvenih radnih mjesta.

Sindikalna kolegijalnost

U aktivnostima kojima bi se nastojali izboriti za bolji položaj drugih radnih mjesta u sustavu, dakle i štrajku, sudjelovalo bi 57 posto ispitanika. U svima osim u štrajku njih 30 posto, a 13 posto ispitanika ne bi sudjelovalo u sindikalnim aktivnostima za radna mjesta svojih kolegica i kolega.

U konačnici, 87 posto ispitanika spremno je na neku vrstu sindikalnih akcija za druga radna mjesta.

Razlike među znanstveno-nastavnih i neznanstvenih radnih mjesta vidljive su i po ovom pitanju.

Oni koji su najskloniji sudjelovanju u sindikalnim akcijama za vlastito radno mjesto najskloniji su sudjelovanju i u aktivnostima za druga radna mjesta.

Detaljan prikaz razlika među radnim mjestima pogledajte ovdje:

Ključni prioriteti

U posljednjoj kategoriji pitanja tražili smo ispitanike da ponuđenu listu problema i otvorenih pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja rangiraju prema važnosti kako bi definirali prioritete za djelovanje Sindikata.

Najveći broj ispitanika na prvo mjesto je stavio visinu plaće općenito (34,11 posto), a slijede pozicija plaća u sustavu u odnosu na druge radnike u zemlji (18,96 posto) i raspon između koeficijenata početnika i najviših radnih mjesta (9,02 posto).

Ako listu prioriteta posložimo prema kriteriju koliko ispitanika je pojedini problem rangiralo unutar prva tri mjesta, dobit ćemo cjelovitiji prikaz:

Upitnik je uspješno ispunilo 1857 ispitanika koji su potom dobili pristup kompletnom pregledu komparativne analize 21 kategorije radnih mjesta. Dostupna je OVDJE.

Ključne riječi:

rezultati izjašnjavanja o zadovoljstvu plaćama, uredba o koeficijentima, zaposlenici spremni na štrajk