Još ne znamo konkretan učinak Zakona na plaće naših članova, to je ključno
Uredbe koje idu uz Zakon o plaćama trebaju osigurati snažniji rast plaća. To nije bitno samo za naš sustav, već i za rast BDP-a, gdje je udio rada pao na povijesno najnižu razinu. Takva politika, ako se nastavi, mogla bi nas odvesti u recesiju
Naša najveća zamjerka oko Zakona o plaćama je što ne znamo konkretne učinke na plaće naših članova. Kada vidimo uredbe, tijekom idućeg tjedna, znat ćemo konkretnije smjestiti radna mjesta iz našeg sustava u kontekst s drugim zaposlenicima javnih i državnih službi.
Ovo je izrazito bitno i u kontekstu ukupnog povećanja plaća. Potpisali smo s Vladom dogovor po kojem je osnovica rasla 5 posto, a ključan dio tog dogovora je da sam Zakon o plaćama i pripadajuće mu uredbe osiguraju snažniji rast plaća.
“Nama su povećanja plaća, u trenutnom kontekstu rasta cijena i plaća u privatnom sektoru, jako bitni. Bez toga ne možemo reći jesmo li Zakonom zadovoljni ili nismo”, istaknuo je Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata na konferenciji za medije.
Problematičan nam je i model ocjenjivanja ugrađen u Zakon o plaćama koji je teško primjenjiv u sustavu znanosti, a postoji i bojazan od njegove potencijalne zloupotrebe.
“Poslodavac odlučuje hoće li asistent dobiti dodatak za doktorat. Asistentima je uvjet da doktoriraju. To im je svrha. Bez toga ne mogu dalje. Bespotrebno je da poslodavac o tome odlučuje, a može dovesti do manipulacije”, istaknuo je.
Osvrćući se na realni rast BDP-a u Hrvatskoj od 2,8 posto, glavni tajnik je istaknuo da oko toga možemo biti zadovoljni. Međutim, kada se pogleda struktura tog rasta, ne radi se o optimističnoj slici.
Ključna komponenta rasta je osobna potrošnja. Udio rada u ukupnom BDP-u pao je na povijesno najnižu razinu. Podaci postoje od 1995. do 2022. i prosječno se taj udio kretao oko 47 posto u tom periodu, a sada je pao na 44 posto. To je posljedica inflacije. Moramo unaprijediti poziciju zaposlenika u ovoj zemlji.
“Država je profitirala, dio poduzetnika je imao velike marže. Moramo vratiti balans. Bez daljnjeg realnog rasta plaća i oporavka standarda građana, rast BDP-a će biti anemičniji, a takva politika bi nas mogla odvesti u recesiju. Nadam se da nećemo ponoviti pogreške iz 2008.”, kazao je.
O tome što nam je sve problematično u sadašnjem tekstu Zakona o plaćama pročitajte OVDJE.
Ključne riječi:
BDP, konferencija za medije, Matija Kroflin, uredbe, zakon o plaćama
